Revizori u Federaciji BiH, kao i njihove kolege u drugom entitetu, svoje izvještaje s izraženim negativnim mišljenjem, nakon provedenih finansijskih revizija, šalju nadležnim tužilaštvima, no, u nastavku, oni uglavnom završavaju odlukom o neprovođenju istrage.
Tako su u Tužilaštvu TK formirani predmeti na osnovu 2 negativna revizorska izvještaja objavljena prošle godine (za finansijsku reviziju za 2021.), a jedan od njih je već završio naredbom o neprovođenju istrage. Radi se o preduzeću JP Šume TK d.d. Kladanj, o kojem je portal Revizije.info već pisao ističući brojne probleme u njegovom poslovanju, te neodgovornost uprave i nadležnih organa. Također, još jedno javno preduzeće iz Tuzlanskog kantona je dobilo negativno mišljenje od Ureda za reviziju i to i za finansijske izvještaje i usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima. Radi se o JP Međunarodni aerodrom Tuzla, za čiji predmet formiran u tužilaštvu još uvijek nije donesena tužilačka odluka.
Pored navedenih, u Kantonalnom tužilaštvu TK formirana su još dva predmeta po revizorskim izvještajima obavljenim tokom 2022. godine. Radi se o Izvještaju o finansijskoj reviziji Grada Srebrenik za 2021. godinu, te Izvještaju o finansijskoj reviziji Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona za 2021. godinu. Ove institucije nisu imale negativnu ocjenu od strane revizora, ali su shodno članu 19. Zakona o reviziji institucija u Federaciji BiH, njihovi izvještaji dostavljeni Tužilaštvu, budući da su uočene indicije o postojanju značajnih kršenja zakona. Tužilaštvo je za prvu (Grad Srebrenik) već donijelo naredbu o neprovođenje istrage, dok za drugu (Služba za zapošljavanje) još uvijek nije donesena tužilačka odluka. Mada je, sudeći po dosadašnjim odlukama Tužilaštva, ona predvidiva.
Navedeno potvrđuju i navodi da se u Tužilaštvu predmeti veoma rijetko formiraju samo na osnovu izvještaja Ureda za reviziju, već se isti formiraju po različitim prijavama (potpisane ili anonimne) ili na osnovu izvještaja agencija za provođenje zakona, a revizorski izvještaji se, naknadno, samo unose u već formirane predmete.
U Tužilaštvu TK ima više predmeta u različitim fazama postupka koji su u radu i ranije su formirani. U nekima od njih su i dostavljeni izvještaji Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, ali predmeti nisu formirani na osnovu istih, nego na osnovu krivičnih prijava.
Veza ureda za reviziju s tužilaštvima, inače, smatra se najlošijom karikom u procesu revizije u BiH. Već se godinama ukazuje na taj problem, nevladine organizacije i stručnjaci iz inozemstva pokušavaju dati svoj doprinos poboljšanju tog odnosa, ali su rezultati slabi.
S druge strane, treba istaći da revizorski izvještaji nisu prvenstveno kreirani za tužilaštva, nego za parlamente na svim nivoima vlasti kako bi oni, nakon upoznavanja sa revizorskim nalazima, pozvali na odgovornost upravu i nadzorne odbore, te, poduzeli mjere za sankcionisanje onih koji ne postupaju u skladu sa zakonima i propisima.
No, tu odgovornost, odnosno, svoj dio odgovornosti u postizvještajnom periodu, ni parlamenti – kao ni vlade i tužilaštva – ne shvataju dovoljno ozbiljno. Tako da se, npr. Izvještaji o finansijskoj reviziji za 2021., objavljeni tokom 2022. godine, još nisu našli na dnevnom redu kantonalnih skupština, kako u prethodnom, tako i u novom sazivu. Uključujući i Skupštinu TK.
(H.J., Revizije info)
