Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je, nakon gotovo dvomjesečne pauze, početkom oktobra objavila novi izvještaj. Vrlo aktuelan. Radi se, naime, o izvještaju o provedenoj reviziji učinka na temu “Funkcionisanje zaštite potrošača”.
Osnovni je cilj ove revizije bio ispitati kako funkcioniše sistem zaštite potrošača, te – pošto je odgovor (da funkcioniše loše), zapravo, svima poznat – na osnovu provedenog ispitivanja ponuditi preporuke čijim provođenjem bi subjekti odgovorni za zaštitu potrošača stvorili pretpostavke za uspješnije provođenje mjera i aktivnosti u cilju osiguranja višeg nivoa zaštite potrošačkih prava.
Divljanje cijena, koje ne pokazuje nikakvu namjeru da se smiri, čini ovu reviziju značajnom, pogotovo u situaciji kad vlasti u BiH, za razliku od onih u okruženju, pokazuju uobičajenu nezainteresovanost za probleme svojih građana. I umjesto rješenju, svojim politikama i izostankom odgovarajućih mjera doprinose uvećanju tih problema, odnosno daljnjem siromašenju stanovništva i socijalnom raslojavanju.
Revizijom, koja je obuhvatila period od 2019. do 2022. godine, kao i dio tekuće 2023., fokusirana je na rad institucija nadležnih i odgovornih za zaštitu potrošača u Republici Srpskoj i to: Ministarstvo trgovine i turizma, Republička uprava za inspekcijske poslove, jedinice lokalne samouprave i javna (komunalna) preduzeća.
Revizijom je utvrđeno da je zaštita potrošača, u posmatranom periodu, u formalno-pravnom smislu unaprijeđena, ali da ona, u realnom životu, “zbog poteškoća u implementaciji regulatornog okvira i nedovoljno iskorišćenih institucionalnih i organizacionih mehanizama zaštite potrošača, ne funkcioniše na način kojim bi se u potpunosti obezbijedila efikasna i efektivna zaštita potrošača na cjelokupnom prostoru Republike Srpske.
Tako su Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj preuzeti načini zaštite prava potrošača iz Evropske unije i bliže su uređeni pojedini segmenti u oblasti zaštite potrošača. A Ministarstvo trgovine i turizma je u skladu sa planskim aktima provodilo određene aktivnosti promotivne, edukativne i informativne prirode u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema za zaštitu potrošača.
Međutim,…
Mehanizmi zaštite potrošača – Arbitražni odbori pri Privrednoj komori i Zanatsko preduzetničkoj komori Republike Srpske – nisu formirani.
Jedinice lokalne samouprave nisu aktivno učestvovale u zaštiti potrošača na svojoj teritoriji i nisu u potpunosti uspostavile organizacione kapacitete za zaštitu potrošača kroz formiranje savjetodavnih tijela za zaštitu potrošača. Savjetodavna tijela za zaštitu potrošača, naime, formirana su u svega 23 od 64 jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj, iako je Zakon o zaštiti potrošača u RS stupio na snagu još 2012. godine. Pritom, savjetodavna tijela funkcionišu u samo 12 jedinica lokalne samouprave.
Ni javna preduzeća nisu u dovoljnoj mjeri preduzimala aktivnosti na planu zaštite potrošača i formiranju komisija za rješavanje reklamacija potrošača kao jednog od mehanizama zaštite prava potrošača. Komisije za rješavanje reklamacija potrošača formirane su tek u 35 javnih preduzeća u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i koja pružaju ekonomske usluge.
Revizori su utvrdili da se prigovori potrošača na ekonomske usluge imaju tendenciju rasta u posmatranom periodu. Prigovori se uglavnom odnose na kvarove, očitavanje i fakturisanje isporučene usluge i otpis „neopravdanog“ duga. Prigovori potrošača su se rješavali u roku od 1 do 133 dana, a najčešće u zakonom propisanim rokovima i u korist potrošača.
U posmatranom periodu, povećan je broj zahtjeva potrošača koji su se obraćali Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, po osnovu reklamacija za kupljenu robu ili uslugu. Provedeni inspekcijski nadzori po osnovu reklamacija potrošača pokazuju da je 3/4 tih reklamacija bilo opravdano.
Nosioci zaštite prava potrošača nisu u potpunosti uspostavili pouzdane evidencije o prigovorima potrošača koji bi bili osnova za funkcionalno izvještavanje o zaštiti potrošača.
A veći broj javnih preduzeća pružalaca ekonomskih usluga nije provodio ispitivanja zadovoljstva korisnika-potrošača javnim komunalnim uslugama.
Na osnovu prezentovanih nalaza i donesenih zaključaka, revizori su, Vladi Republike Srpske i Ministarstvu trgovine i turizma, te, jedinicama lokalne samouprave i javnim preduzećima, uputili određene preporuke o promjenama koje je potrebno učiniti u sistemu kako bi sistem bolje funkcionisao i kako bi se obezbijedio viši nivo zaštite prava potrošača.
No niti će ove preporuke biti realizovane, niti provedene ikakve ozbiljnije mjere na zaštiti građana od posljedica ekonomske krize, ukoliko vlasti značajno ne promjene svoj odnos i prioritete. I prestanu od posljedica ekonomske krize štititi samo sebe i svoje potomstvo, unedogled.
(N.N., Revizije info)
