Ured za reviziju institucija BiH 12.06.2023. objavio je svoj prvi „paket“ izvještaja o finansijskoj reviziji za 2022. institucija na državnom nivou, pridružujući se tako entitetskim vrhovnim revizorskim institucijama i ostavljajući Ured Distrikta kao jedini sa zasad neobjavljenim nijednim izvještajem o finansijskoj reviziji za ovu godinu.
Realizaciju svog godišnjeg plana finansijskih revizija državni ured započinje nešto ranije nego u prethodne dvije godine (kada je počinjao 24.06.2022. i 22.06.2021.), ali i nešto kasnije u odnosu na 2020. i izvještaje za predpandemijsku 2019. godinu (koje je počeo objavljivati 26.05.2020.).
Upravo je 2020. godine Ured prekinuo praksu objavljivanja svih 75 izvještaja finansijske revizije tek po okončanju cijelog posla i slanja izvještaja Parlamentu. I počeo objavljivati manje “pakete” izvještaja, tokom juna i jula (u kome se završava revizija svih institucija), čime je povećana transparentnost, odnosno dodatno poboljšan uvid najšire javnosti u rad revizora, odnosno u stanje u revidiranim institucijama.
17 objavljenih izvještaja, odnosi se na provedenu reviziju šest bh. agencija (za forenzička ispitivanja i vještačenja, za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, za sigurnost hrane BiH i Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost), tri ureda (koordinatora za reformu javne uprave, te, za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH i za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH), Fonda za povratak BiH, Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, Institut za intelektualno vlasništvo BiH, Konkurencijskog vijeća, Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari, Tužilaštva BiH i Ustavnog suda BiH.
Svih 17 navedenih institucija dobile su pozitivno mišljenje za obje komponente finansijske revizije – i za finansijske izvještaje i za usklađenost sa zakonima i drugim propisima. 7 od njih sa dodatnim “skretanjem pažnje”, na neke uočene problem, koji, s druge strane, nisu bili takvog stepena da utiču na konačnu ocjenu.
Tri od ovih 17 institucija iz prvog “paketa” doživjele su diskretnu promjenu u ocjenama od prošle godine. Institucija ombudsmena za ljudska prava je upravo za “skretanje pažnje” blago pogoršala svoju prošlogodišnju ocjenu za usklađenost sa zakonima i drugim propisima, a Ustavni sud BiH, za isti parametar, poboljšao (tj. ove godine nema tu naznaku). Konkurencijsko vijeće BiH, s druge strane je, za to “skretanje pažnje”, pogoršalo ocjenu za finansijske izvještaje a poboljšalo za usklađenost sa zakonima i drugim propisima.
Za dvije institucije je navedeno i “ključno pitanje” – pitanje koje je, po profesionalnoj procjeni revizora, od najveće važnosti u reviziji finansijskih izvještaja tekućeg perioda.
U ovom “paketu”, dakle, nema ni “mišljenja s rezervom”, a kamoli negativnog, koje se kao ocjena na državnom nivou, takoreći “ne pamti”.
Na kraju prošlogodišnje finansijske revizije za 2021., od 74 revidirane institucije samo je njih 7 imalo mišljenje s rezervom, za jednu od komponenti finansijske revizije, a jedna za obje. Sve ostale – izuzev OSA-e, sa suzdržanim mišljenjem – su imale pozitivnu ocjenu.
Ovaj trend preovlađujućih pozitivnih ocjena objašnjava se činjenicom da su sve institucije na državnom nivou, za razliku od entitetskih, svake godine predmet revizije, pa je zbog stalnog nadzora njihovog rada vremenom došlo do poboljšanja. Bar u parametrima koje posmatraju revizori.
I ovo objašnjenje ima svoju potvrdu i u rezultatima finansijske revizije na entitetskom nivou, gdje je primjetno poboljšanje i relativno bolje stanje kod institucija koje se redovno revidiraju, u odnosu na one koje su tek povremeno predmet revizije. Mada ni kod takvih institucija (koje se redovno svake godine revidiraju) ocjene nisu baš tako dobre kao na državnom nivou.
Dodajmo da revizori za čak 6 institucija (od ovih 17 iz prvog “paketa”) nisu dali nijednu novu preporuku. A ukupan broj preporuka za sve institucije iz prvog “paketa” je svega 23. I po institucijama se kreće od pomenutih nula, pa do 6, koliko je, recimo, dobilo Konkurencijsko vijeće.
Tezu o dobrom stanju unutar institucija na državnom nivou, osim javne percepcije o bahatim neradnicima sa enormno visokim platama i privilegijama (što se prije svega odnosi na državni parlament, ali je nezadovoljstvo javnosti preslikava i na sve ostale), kvari i podatak da je i dalje, bez obzira na dobre ocjene i relativno mali broj preporuka, realizacija tih preporuka loša – tj. da je broj potpuno realizovanih preporuka ispod 50% i da se značajan broj njih ne realizuje, nego prenosi kao obaveza u novu godinu.
A kad smo kod Parlamenta, navedimo da, dok Ured za reviziju započinje s realizacijom svog plana za 2023., Parlament (tačnije njegov Dom naroda, mada ni Predstavnički nije puno bolji) još nije razmotrio ni izvještaje o finansijskoj reviziji za 2021,. koje je Ured objavio zaključno sa julom 2022. Dakle, prije skoro godinu dana. Što zapravo znači da je svaka reakcija Parlamenta, u vidu nekog zaključka koji bi se odnosio na realizaciju preporuka ili tsl. potpuno zakašnjela.
(N.N., Revizije info)
