Prošle sedmice, 8.2.2022., u Mostaru, održana je prva sjednica Koordinacionog odbora vrhovnih revizorskih institucija u BiH u ovoj godini. Inače 113. od osnivanja ovog tijela, koga čine čelni ljudi (generalni/glavni revizori i njihovi zamjenici) Ureda za reviziju institucija BiH, Glavne službe za reviziju javnog sektora RS i Ureda za reviziju institucija u FBiH, te, Ureda za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu BiH, koji ima status posmatrača u Koordinacionom odboru.
Na ovoj sjednici je, prema informacijama koje smo dobili iz Ureda za reviziju BiH, usvojen izvještaj o radu Koordinacionog odbora u 2021. godini. Koji je, podsjetimo, u toj godini održao ukupno 5 sjednica – 4 redovne i jednu elektronsku. A do zadnje sjednice, održane krajem decembra, imao je šestomjesečnu pauzu u radu, koja nije obrazložena ali se poklapa sa političkom krizom u zemlji.
Fokus rasprave na sjednici održanoj prošle sedmice bio je na operacionalizaciji aktivnosti vezanih za realizaciju preporuka SIGMA-e iz posljednjeg izvještaja o profesionalnoj ocjeni rada, a koje se tiču rada Koordinacionog odbora.
Dodatno, “razmijenjena su iskustva i izazovi iz okončanih revizija u prethodnoj godini, u pogledu rada u uvjetima pandemije, kao i druga stručna pitanja koja su bila dominantna u tekućoj prethodnoj finansijskoj reviziji”, navedeno nam je iz državnog Ureda. A “predmet rasprave bila su i druga stručna pitanja vezana za razmjenu iskustava i usklađivanje revizijskih pritupa i metodologija, kao i zajedničko učešće na predstojećim međunarodnim aktivnostima”.
Koordinacioni odbor i dalje nema strateškog okvira razvoja za naredni period, nakon što je prethodni istekao, krajem 2021. (a vrijedio je od 2013.). Po informaciji iz Ureda, o njemu se razgovaralo, “u kontekstu realizacije SIGMA-inih preporuka, te će KO u narednom periodu poduzeti aktivnosti u ovom smjeru”.
Strateški okvir razvoja, inače, predstavlja dokument putem kojeg se usmjerava razvoj vrhovnih revizijskih institucija u BiH u skladu sa međunarodno priznatim standardima i najboljim praksama u Evropskoj uniji.
Razgovaralo se, ponovo, i o prijedlozima, ali i dalje nema dogovora o temi za paralelnu reviziju učinka.
No, podsjetimo da je Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija, INTOSAI, praktično na samom početku pandemije, upozorila svoje članice na potrebu fokusiranja na mjere vlasti u krizi i na njen kriminalni i koruptivni potencijal i potrebu da revizori “doprinesu sprječavanju nemoralnog profitiranja na krizi”.
“Novac potrošen na spašavanje ekonomije i podršku pogođenim građanima mora doći do onih kojima je stvarno potreban. VRI moraju osigurati – u okviru svojih mandata – da milijarde koje se sada izdvajaju za rješavanje krize služe svojoj svrsi i da se njima upravlja što je moguće bolje”, upozorili su iz INTOSAI-a.
No, to upozorenje nije do sada imalo previše odjeka u BiH. A paralelna revizija usklađena sa ovim ciljem bila bi višestruko značajna. I potvrdila da revizorske institucije i njihovi izvještaji ne postoje samo zbog sebe samih, nego da se bave relavantnim društvenim temama i društvu i državi pomažu i da se što efikasnije suočavaju sa krizom i da izgrađuju efikasan sistem u kome će institucije stalno povećavati svoju efikasnost i kvalitet svojih usluga, povećavajući na taj način kvalitet života građana.
(TH, Revizije info)
