Prekogranična saradnja jedan je od ključnih elemenata politike susjedstva EU, kojim je obuhvaćeno 16 zemalja duž vanjske granice Evropske unije. Donedavno je i dalje bila jedno od vrlo rijetkih područja trajnog dijaloga s Rusijom. Za period 2014. – 2020. uspostavljeno je 15 zajedničkih programa čiji ukupni doprinos na nivou EU dostiže iznos od gotovo milijardu eura. Ti bi programi trebali koristiti i državama članicama i zemljama s kojima države članice direktno dijele kopnenu ili morsku granicu.
Revizori su utvrdili da su prioriteti utvrđeni i ciljevi odabrani u programima EU – koji su išli od kulturnog nasljeđa sve do borbe protiv organizovanog kriminala –u skladu s potrebama i izazovima pograničnih regija. Uspostavljeni postupak odabira bio je uglavnom transparentan i osmišljen za odabir najprikladnijih projekata. Usto, revizori EU pohvaljuju činjenicu da su programi osmišljeni na generalno participativan način, što se pokazalo korisnim u podsticanju lokalne odgovornosti za njih.
Veliki značaj u utvrđivanju potreba i prioriteta dat je civilnom društvu. Provedeno je savjetovanje s predstavnicima civilnog društva o pripremi programa. Svako od triju upravljačkih tijela organizovalo je uz pomoć podružnica u partnerskim zemljama javna savjetovanja o potrebama i prioritetima programa. Ta su savjetovanja privukla velik broj sudionika, uključujući predstavnike civilnog društva i nevladinih organizacija, lokalne i regionalne donositelje odluka te MSP-ove.
Međutim, komplementarnost s drugim programima finansiranim sredstvima EU nije bila dovoljna, zbog čega bi se mogle propustiti prilike za ostvarivanje sinergija.
Uprkos pripremama, programi za period 2014. – 2020. pokrenuti su uz znatna kašnjenja i mogli su započeti tek u petoj ili šestoj godini finansijskog perioda. Bilo je vjerovatno da će se projektima obuhvaćenim revizijom postići željeni ciljevi, ali neki su imali slabije prekogranične dimenzije od drugih. Pravni okvir za programe za period 2021. – 2027. temelji se na izvučenim poukama. Njime se uvode izmjene kojima se pojednostavnjuje upravljanje novim programima i kojima bi se moglo ostvariti njihovo nesmetanije pokretanje. Međutim, te izmjene donose dodatne rizike koji naglašavaju važnost pažljivog praćenja.
Sporazumi o finansiranju sklopljeni s partnerskim zemljama sadržavali su odredbe o sprječavanju nepravilnosti, prevara i korupcije. Konkretno, sadržavali su klauzule kojima se olakšava povrat nepropisno potrošenih finansijskih sredstava od korisnika s poslovnim sjedištem u partnerskim zemljama. Međutim, tim su klauzulama isključeni privatni subjekti. Osim toga, iz definicije „javnih subjekata” u sporazumima o finansiranju s dvjema sredozemnim partnerskim zemljama isključena su i određena javno finansirana tijela, kao što su općine i javna preduzeća. Takve odredbe stoga znače da su te dvije zemlje odgovorne samo za povrat finansijskih sredstava koja su nepropisno potrošila središnja državna tijela, koja, s druge strane, rijetko učestvuju u projektima prekogranične saradnje.
„Prekograničnim programima pružena je relevantna i dragocjena podrška povećanju teritorijalne saradnje duž vanjskih granica EU”, poručuje Bettina Jakobsen, članica Suda zadužena za ovu reviziju. „Međutim, ruska invazija na Ukrajinu ozbiljno narušava neke od dosad postignutih rezultata.”
Naime, kao dio šireg odgovora na invaziju, Komisija je obustavila sporazume o finansiranju za programe s Rusijom i Bjelorusijom i preduzela mjere za preraspodjelu finansijskih sredstava za podršku ukrajinskim izbjeglicama. Invazijom je istovremeno ozbiljno dovedeno u pitanje devet od ukupno 17 novih programa za koje se očekivalo da će uključivati Rusiju i Bjelorusiju u periodu 2021. – 2027. Na tih devet programa zajedno otpada gotovo trećina ukupnih predviđenih finansijskih sredstava koja se dodjeljuju. U međuvremenu, na jugu, broj zajedničkih projekata između Izraela i pet arapskih zemalja sudionica u programu za Sredozemni bazen i dalje je nizak iako se samo postojanje takvih zajedničkih projekata već može smatrati uspjehom, poručuju revizori.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, s obzirom da je ona omeđena granicom s tri države – Hrvatska, Crna Gora i Srbija – te da može direktno učestvovati u programima prekogranične saradnje s ovim državama, utoliko je važnije prepoznati potencijal prekogranične saradnje i iskoristiti njene maksimalne mogućnosti.
No, kao što znamo, naša vlast, nažalost, nije baš poznata po korištenju prilika koje joj se daju. Naprotiv. Mada, postoje neke lokalne zajednice koje su (same ili uz pomoć “matičnih država”?) prepoznale potencijal prekogranične saradnje i ozbiljno pristupile radu na projektima kojim mogu doći do sredstava iz EU fondova.
U stručnom radu “Projekti prekogranične saradnje kao generator razvoja zajednice – projekt „Adriatic Canyoning“”, iz 2020., autora Ivana Jurilja, navedena su tri ključna programa prekogranične saradnje od ključnog interesa za lokalne i regionalne dionike u Bosni i Hercegovini.
Trilateralni program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. svojim obimom obuhvata veći dio BiH i omogućio je velikom broju lokalnih i regionalnih dionika da prijavi svoj projekt. Program pokriva područje od 12 županija u Republici Hrvatskoj, Brčko Distrikt i 109 općina i gradova u Bosni i Hercegovini, te 10 općina i gradova u Crnoj Gori. Ukupna vrijednost programa je 67,2 miliona eura od čega je 85% iz proračuna Evropske unije, a 15% je sufinansiranje od strane korisnika programa. Program se sastoji od četiri prioritetne osi:
- Poboljšanje kvalitete usluga u javnom zdravstvu i sektoru socijalne brige.
- Zaštita okoliša i prirode, poboljšanje prevencije rizika i promocija održive energije i energetske efikasnosti.
- Doprinos razvoju turizma i očuvanju kulturne i prirodne baštine.
- Jačanje konkurentnosti i razvijanje poslovnog okruženja u programskom području.
Program prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. je manji u odnosu na prethodno pomenuti, ali je jednako tako važan u kontekstu potreba lokalnih i regionalnih dionika. Program pokriva područje od 56 općina u Bosni i Hercegovini, dok programsko područje u Crnoj Gori čini 14 općina. Ukupna vrijednost programa je 9,7 milijuna eura od čega je 83 % iz proračuna EU dok je 13% sufinansiranje od strane korisnika programa. Program se sastoji od tri tematska prioriteta:
- Promocija zapošljavanja, mobilnosti radne snage i socijalnog i kulturnog uključivanja preko granice.
- Zaštita životne sredine, promoviranje adaptacije i ublažavanja klimatskih promjena, prevencija i upravljanje rizicima.
- Poticanje turizma, kulturne i prirodne baštine.
Program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Srbija 2014-2020. je po svom karakteru isti kao i prethodni program samo što je usmjeren na drugo područje. Program pokriva područje od 60 općina i gradova te Brčko Distrikt u Bosni i Hercegovini i 30 općina u Srbiji. Ukupna vrijednost programa je nešto više od 16,2 milijuna eura od čega je 85% sredstva alocirano iz proračuna Europske unije, a 15% predstavlja sufinansiranje od strane korisnika iz BiH i Srbije. Programski prioriteti su identični prethodno navedenim.
(Revizije info)
