Kako je prethodno najavio, 28.02.2024., poslanik državnog parlamenta Šemsudin Mehmedović je podnio inicijativu da nezavisna vanjska revizorska kuća izvrši reviziju rada Uprave za indirektno oporezivanje BiH, te, reviziju prikupljanja i raspodjele prihoda koje vrši ta uprava, za period od 2018. do 2023.
Mehmedović je konferenciji za medije u Sarajevu istakao da svi relevantni finansijski podaci ukazuju da se raspodjela prihoda od indirektnih poreza godinama vrši na štetu Federacije, a u korist Republike Srpske jer trenutno RS-u pripada 34,4 posto, Brčko Distriktu 3,55 posto, a FBiH 62,05 posto. Dodao je da je neravnomjerna raspodjela vidljiva iz podataka da je u prva dva kvartala 2023. izvoz iz RS činio 31,6 posto a izvoz iz FBiH 68,4 posto ukupnog bh. izvoza, dok je po pitanju uvoza RS učestvovao sa 26,1 posto, a FBiH sa 73,9 posto.
Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma a potom i sam Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na juče održanim sjednicama, prihvatili su ovu inicijativu, u modifikovanom obliku.
Njen pravni osnov je član 35 Zakona o indirektnom oporezivanju u BiH koji (između ostalog) kaže:
“Za svaku navršenu godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršiće se revizija poslovanja Uprave od Ureda za reviziju institucija BiH.
U periodu od pet godina nakon stupanja na snagu ovog zakona, Odbor će angažovati usluge spoljnog profesionalnog tijela da izvrši godišnji pregled rada Uprave kao i ispitivanje prikupljanja i raspodjele prihoda koju vrši Uprava. Ovaj postupak sprovodi se uz punu saradnju javnih revizorskih institucija Bosne i Hercegovine, Federacije i Republike Srpske.”
Ured za reviziju institucija BiH, redovno, svake godine, vrši finansijsku reviziju Uprave za indirektno oporezivanje. A vanjska revizija je prvi i posljednji put provedena za 2006. godinu. Što znači da bi, nakon provođenja svih procedura (uključujući i međunarodni tender koji treba da raspiše Vijeće ministara), izvještaj mogli da očekujemo na dvadesetu godišnjicu prvog.
Iako poslanik Mehmedović, u izjavi za naš portal, naglašava da “Ured za reviziju institucija BiH vrši reviziju svih institucija i to čini profesionalno i korektno, ali je u pitanju zakonska obaveza (angažovanja vanjskog revizora) koja se ne poštuje od 2006. godine.”, činjenica je da se Mehmedović u svom zahtjevu oslanja na zakonsko rješenje (vjerovatno rađeno pod nadzorom “međunarodne zajednice”), u koje je ugrađen sofisticirani izraz nepovjerenja prema nezavisnosti i profesionalnosti državnog ureda za reviziju. Što, zapravo, ne treba lično shvatiti, nego se radi o standardnim kontrolnim mehanizmima, uobičajenim u razvijenom demokratskom svijetu. Koji u partokratskim sistemima, premreženim korupcijom i zloupotrebom vlasti, kao što je naš – u kome političari drsko ignorišu konkursne procedure i zakone i postavljaju direktore čak i institucija koje nemaju nikakav smisao ako ne funkcionišu nezavisno od političkog uticaja – dobijaju dodatno i na smislu i na značaju.
Dakle, dodatna, vanjska kontrola je uvijek dobra. I uvijek je dobro imati mogućnost kontrolisanja kontrolora.
Inače, Ured za reviziju institucija BiH, u periodu za koji poslanik Šemsudin Mehmedović traži nezavisnu vanjsku reviziju, Upravi za indirektno oporezivanje davao je samo pozitivne ocjene, sve do posljednje provedene finansijske revizije, za 2022., kada je Uprava od Ureda za usklađenost sa zakonima i drugim propisima dobila mišljenje s rezervom, a za finansijske izvještaje opet pozitivno mišljenje.
Spomenimo i da je broj preporuka, a još više njihova niska realizacija, svih ovih godina, u neskladu sa tim pozitivnim ocjenama. Pri finansijskoj reviziji za 2022. je tako konstatovano da je od 20 prethodno datih preporuka u potpunosti realizovano tek njih 4. A ni realizacija u prethodnim godinama nije bila puno bolja (tačnije, kretala se između 20 i 30% u potpunosti realizovanih od ukupno dobijenih revizorskih preporuka).
(N.N., Revizije info)
