Nedavno objavljeni prijedlog o izmjenama Mehanizma EU za civilnu zaštitu potrebno je dodatno pojasniti, stoji u početkom oktobra objavljenom mišljenju Evropskog revizorskog suda. Konkretno, tek se treba donijeti odluka o tome kako će se predviđena veća količina sredstava iskoristiti i pratiti. Izuzetno je važno ubrzati odgovor EU na krize, no pritom se u prvom redu mora voditi računa o principima dobrog finansijskog upravljanja i odgovornosti, upozoravaju revizori.
Evropsko vijeće, na sastanku održanom 26. marta 2020. raspravljalo je o odgovoru EU na pandemiju bolesti COVID-19 te je naknadno zatražilo od Evropske komisije da iznese prijedlog uspostavljanja „ambicioznijeg i obimnijeg sistema za upravljanje krizama” u EU. Imajući to u vidu, Komisija je u roku od manje od dva mjeseca iznijela prijedlog izmjena Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Glavni je cilj tog zakonodavnog prijedloga garantovati da EU može pružiti svojim građanima u Evropi i izvan nje kvalitetniju podršku u kriznim i vanrednim situacijama.
„Krize su po samoj svojoj definiciji nepredvidive. Ipak, pandemija bolesti COVID-19 jasan je znak da EU nedvosmisleno mora biti bolje pripremljena i u stanju pružiti brz odgovor”, istakao je Leo Brincat, član Evropskog revizorskog suda zadužen za ovo mišljenje. „Nedavno izneseni prijedlog izmjena Mehanizma Unije za civilnu zaštitu pozitivan je korak u pravom smjeru. Međutim, Komisija mora voditi računa o tome da u svom nastojanju da pruži što brži odgovor na krizu ne donese ishitrene odluke.”
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu uspostavljen je 2013. radi poboljšanja saradnje EU-a s državama učesnicama u svrhu efikasnije prevencije prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pripravnosti za takve katastrofe i pružanje odgovora na njih. Pomoć u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu može zatražiti bilo koja zemlja na svijetu. Dakle – i Bosne i Hercegovina.
Najnovijim prijedlogom Evropske komisije budžet Mehanizma Unije za civilnu zaštitu povećan je s 1,4 milijarde eura na 3,5 milijardi eura za period 2021. – 2027. kako bi se omogućilo obavljanje novih zadataka, kao što je stvaranje strateških rezervi medicinske opreme, razvoj kapaciteta za medicinsku evakuaciju ili uspostavljanje zdravstvenih timova za hitne slučajeve. Međutim, revizori upozoravaju da nije obavljena odgovarajuća procjena potreba. I da se u navedenom prijedlogu ne iznosi dovoljno dokaza o potrebi za tim dodatnim budžetskim sredstvima u visini od 2 milijarde eura, jer se ne navode nikakve procjene troškova povezanih s tim novim zadacima. Stoga je nemoguće utvrditi je li predloženi budžet prikladan za postizanje željenih ciljeva.
Nadalje, revizori navode, da za neke od predloženih novih ciljeva nisu predviđeni nikakvi pokazatelji uspješnosti ni posebno praćenje. Prijedlogom se više ne garantuje minimalni udio potrošnje sredstava za svaki od tri ključna strateška stuba strategije EU za odgovor na krizu (prevencija, pripravnost i odgovor). Revizori stoga smatraju da bi bilo korisno da se uspostavi mehanizam za izvještavanje o stvarnoj potrošnji sredstava u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za svaki od tih stubova.
Revizori pozdravljaju predložene izmjene u vezi s pravilima o javnoj nabavci. Trenutno zakonodavstvo o zajedničkim postupcima nabavke ima određena ograničenja koja proizlaze iz same njegove prirode, što je nedavno došlo do izražaja, tokom krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19: prvi je postupak pokrenut tek četri sedmice nakon prvih potvrđenih slučajeva. Nadalje, u skladu s pravilima o javnoj nabavci samo države članice mogu direktno kupiti opremu, iako je za potpisivanje okvirnog ugovora odgovorna Komisija. Prijedlogom se predviđa mogućnost da Komisija direktno pokrene postupak nabavke, kako bi imala veću samostalnost u tom procesu. Revizori smatraju da bi to omogućilo bržu reakciju EU uz istovremeno smanjenje opterećenja država članica. Isto tako, Komisijinim prijedlogom da se budžet Mehanizma Unije za civilnu zaštitu izvršava ne samo pod direktnim, već i pod indirektnim upravljanjem otvara se mogućnost veće fleksibilnosti odgovora EU na krizu.
Inače, odgovornost za prevenciju katastrofa i kriza te povezanu pripravnost i pružanje odgovora na svojim teritorijima snose u prvom redu same države članice EU. Međutim, ulogu u tome ima i Evropska komisija koja im pruža podršku u području civilne zaštite. To znači da se određene mjere u tom području preduzimaju na nivou EU-a te da će EU imati istaknutiju ulogu u pružanju odgovora na buduće zdravstvene prijetnje.
(T.H., revizije.info)
