Što se tiče Zakona o reviziji to nije moguće jer taj zakon veoma jasno i decidno kaže da Ured za reviziju BiH ne može pripadati niti jednoj političkoj stranci niti bilo kojoj osobi; dakle on mora biti posve neovisan, što znači da ne treba spadati niti u izvršnu, niti u sudsku niti u zakonodavnu vlast, naglasio je Šego.
“Svakako da ovakve težnje i nastojanja političkih faktora u BiH žele reviziju svrstati praktično pod ingerenciju politike i vlasti, tako da ona na određen način bude režimska. Mi to nećemo dopustiti i borit ćemo se svim zakonskim sredstvima radeći profesionalno i neovisno. Sama činjenica da mi revidirajući institucije dajemo neovisna mišljenja, govori o tome kako Parlamentarna skupština BiH, razmatrajući revizorska izvješća, treba poduzimati određene aktivnosti na prevladavanju tih slabosti iskazanih u revizorskim izvješćima”, istaknuo je on.
“Može te li zamisliti situaciju ako bi glavni revizor, u ovom slučaju kao što je dogovoreno, bio kadar određene političke stranke? Kakvo bi bilo izvješće koje bi on sastavio i kome bi ga on sastavio? To ne bi bilo neovisno izvješće, već potpuno ovisno mišljenje i ta revizija ne bi imala nikakva smisla”, kazao je Šego.
Sama činjenica da se na ovakav način izašlo u javnosti i da se ovako govori o jednoj neovisnoj profesiji, može se protumačiti kao svojevrstan pritisak na neovisnost te institucije, dodao je on.
Na upit kako komentira negativan imidž pojedinih državnih institucija koji se zbog njihove rastrošnosti javlja kod javnosti, Šego je kazao kako revizija nije sama sebi svrha te da je njezina osnovna zadaće prezentirati javnosti, putem parlamenta i medija, kako i na koji način se troše javna sredstva, odnosno kako se upravlja javnim sredstvima “što mi i činimo sastavljajući neovisna izvješća i dostavljajući ih u parlamentarnu proceduru,” pojasnio je Šego.
Ured za reviziju nije neki represivni organ i on ne pokreće pitanje odgovornosti; pitanje odgovornosti bi morala pokretati Parlamentarna skupština i Vijeće ministara za netransparentno, nemoralno i rastrošno ponašanje, naglasio je Šego.
Dodao je kako su svi propusti i nedostaci vrlo jasno detektirani, a dane su i veoma provodljive preporuke, što znači da se može pokrenuti pitanje stegovne odgovornosti “rastrošnih institucija”, a na koncu i pitanje kaznene odgovornosti, što je u domeni pravosudnih organa.
Po Šeginom mišljenju, bez pokretanja pitanja odgovornosti teško može doći do napretka transparentnog trošenja državnog novca.
Naglasio je kako se u posljednje vrijeme, kada je riječ o tome, događaju pozitivni pomaci pa je Parlamentarna skupština BiH već pokrenula neka pitanja odgovornosti, u smislu da je u skladu sa zakonom, izrekla sankcije, odnosno umanjila proračun onim institucijama čija su izvješća okarakterizirana s kvalifikacijom.
“Prema našim najsvježijim izvješćima, a koja obuhvaćaju 68 državnih institucija i ministarstva, njih 17 dobilo je mišljenja s kvalifikacijom, odnosno s rezervom, ostale institucije dobile su pozitivno mišljenje”, kazao je Šego, dodavši kako na žalost na tih 17 institucija otpada preko 60 posto ukupnog državnog proračuna.
Uglavnom se radi o većim institucijama kao što su Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Uprava za indirektno oporezivanje i slično, dakle sve te veće institucije imaju veoma ozbiljne propuste i nedostatke u netransparentnosti trošenja državnoga novca, zaključio je Šego.
