Nekategorisano

Podsjećanja (III 2020.): KO ŽURIO VRAT SLOMIO? – ZA 5 GODINA REALIZOVANO TEK 17% DATIH PREPORUKA

U redovnoj nedjeljnoj rubrici Podsjećanja, tekst iz marta 2020.: Konstatovan krajnje nemaran odnos naše vlasti prema preuzetim međunarodnim obavezama. A, u suštini, prema vlastitim građanima, i kvalitetu njihovog života.

Danas, 10.03.2020., održana je 7. sjednica Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj su, među 6 tačaka dnevnog reda, bila i 2 izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH, koji su usvojeni sa po 5 glasova Za i 3 Suzdržana.

Radi se o izvještaju o reviziji učinka na temu „Spremnost institucija BiH da odgovore na preuzete obaveze iz Programa održivog razvoja do 2030. godine“, te izvještaju „Praćenje realizacije preporuka revizije učinka“.

Ovaj drugi, odnosi se na analizu realizacije revizorskih preporuka, datih u izvještajima o reviziji učinka “Energetska efikasnost u institucijama BiH” i “Uspostava javnih internih finansijskih kontrola (PIFC-a) u institucijama BiH”, objavljenim u julu i avgustu 2015. godine.

Rezultati praćenja pokazuju da je u potpunosti realizovano tek 17% revizorskih preporuka, 66% preporuka je djelomično realizovano, a za 17% preporuka nadležne institucije su poduzele tek početne aktivnosti.

Ured za reviziju konstatovao je da su, u revidiranoj oblasti energetske efikasnosti, poduzete brojne aktivnosti pokrenute od strane Vijeća ministara BiH i nadležnih institucija. Ali da sveobuhvatan strateški okvir i dalje nije potpun.

Proces uspostave jedinica interne revizije, u institucijama BiH, nije do kraja okončan ni 11 godina od donošenja Zakona o internoj reviziji institucija BiH. Zaključak je da je potrebno  unaprijediti i eksternu kontrolu kvaliteta nad radom internih revizora, kao i povećati broj revidiranih područja.

U izvještaju o reviziji učinka „Spremnost institucija BiH da odgovore na preuzete obaveze iz Programa održivog razvoja do 2030. godine“, konstatovan krajnje nemaran odnos naše vlasti prema preuzetim međunarodnim obavezama. A, u suštini, prema vlastitim građanima, i kvalitetu njihovog života.

Preuzimanjem UN-ove Agende 2030. BiH se, naime, obavezala da će, nizom mjera i aktivnosti, doprinositi postizanju Ciljeva održivog razvoja unutar države i biti trajno opredijeljena za poboljšanje uslova života. Ovim programom BiH i njezine institucije trebalo je da se bave suzbijanjem siromaštva, nejednakosti, te nedovoljnim ekonomskim rastom, kao i lošim položajem ugroženih kategorija stanovništva. Trebalo je da se suoče sa dugoročnom nezaposlenošću, nezadovoljstvom mladih, niskim obrazovnim standardom, visokim stepenom percepcije korupcije u društvu, nasiljem u porodici, marginalizacijom ranjivih grupa, emigracijom, migracijama,…

No, revizija je utvrdila da u četri godine, od 2015., kada je Agenda 2030 usvojena, u Ujedinjenim narodima, na konferenciji o održivom razvoju, u BiH nisu osigurane niti osnovne pretpostavke za njeno provođenje.

(TH, Revizije info, 10.03.2020.)