Na zvaničnoj web stranici i kanalima društvenih medija časopisa International Journal of Government Auditing, Međunarodne organizacije vrhovnih institucija za reviziju (INTOSAI), objavljenja je informacija o reviziji učinka na temu „Spremnost institucija BiH da odgovore na preuzete obaveze iz Programa održivog razvoja do 2030. godine“, koju je Ured za reviziju institucija BiH proveo i objavio u oktobru 2019. godine. A izvještaj o ovoj reviziji, na engleskom jeziku, je objavljen na web stranici INTOSAI-ja u dijelu posvećenom Ciljevima održivog razvoja.
Ova revizija je provedena s ciljem procjene aktivnosti koje su preduzete na osiguranju pretpostavki za implementaciju obaveza iz Agende 2030, kao i aktivnosti koje je potrebno preduzeti u budućnosti u svrhu implementacije Ciljeva održivog razvoja.
Svijet bez siromaštva, gladi, sa adekvatnom zdravstvenom njegom, obrazovanjem, mirom, pravdom, smanjenjem nejednakosti, dostojanstvenim radom i očuvanjem klime, samo su neki od ciljeva na koje se čovječanstvo obavezalo da će ispuniti do 2030. godine. Preuzimanjem Agende 2030. BiH se obavezala da će, nizom mjera i aktivnosti, doprinositi postizanju Ciljeva održivog razvoja unutar države i biti trajno opredijeljena za poboljšanje uslova života. No, zasad je sve ostalo tek “mrtvo slovo na papiru”.
Revizija je, naime, utvrdila da u četri godine, od 2015., kada je Agenda 2030 usvojena, u BiH nisu osigurane niti osnovne pretpostavke za njeno provođenje.
Ovim programom BiH i njezine institucije trebalo je da se bave suzbijanjem siromaštva, nejednakosti, te nedovoljnim ekonomskim rastom, kao i lošim položajem ugroženih kategorija stanovništva. Trebalo je da se suoče sa dugoročnom nezaposlenošću, nezadovoljstvom mladih, niskim obrazovnim standardom, visokim stepenom percepcije korupcije u društvu, nasiljem u porodici, marginalizacijom ranjivih grupa, emigracijom, migracijama,…
No…
Strateški okvir za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja, koji predstavlja jedan od početnih koraka u pripremi za ovaj proces, još nije definisan.
U BiH nije uspostavljena institucionalna infrastruktura za ostvarenje Ciljeva održivog razvoja ni četiri godine od usvajanja Agende 2030. Nije do kraja jasno ko koordinira sve aktivnosti povezane sa Agendom, ko će pratiti njeno provođenje.
Savet ministara nije proveo analizu povezanosti postojećih planskih dokumenata sa 17 Ciljeva održivog razvoja.
Analizom 21 strateškog dokumenta koje je Savjet ministara BiH usvojio u periodu od septembra 2015. do decembra 2018. utvrđeno je da se u samo dva dokumenta kao termin spominju Ciljevi održivog razvoja.
Prema nalazima revizora, samo jedna od 11 institucija u svojim srednjoročnim programima rada se poziva na Ciljeve održivog razvoja, a dve institucije u godišnjim programima rada za 2018, i tri institucije u godišnjim programima za 2019. spominju navedene termine.
Za promociju Ciljeva održivog razvoja u BiH nisu osigurane ni osnovne pretpostavke jer nije donesen ni plan zagovaranja za Ciljeve održivog razvoja.
Iako ciljevi za BiH predstavljaju jedinstvenu priliku, a njihova implementacija u konačnici bolji životni standard građana, institucije BiH nisu iskoristile proteklo vrijeme na pravi način i čini se da je potrebno preduzeti ubrzane aktivnosti kako bi BiH u konačnici ispunila preuzete međunarodne obaveze – navodi se u revizorskom izvještaju.
Izvještaj revizije učinka sadrži preporuke upućene Vijeću ministara BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH, Direkciji za ekonomsko planiranje BiH i Agenciji za statistiku BiH, čijom realizacijom bi se, između ostalog, ostvarile i pretpostavke za implementaciju Ciljeva održivog razvoja.
(TH, Revizije info, 17.02.2020.)
