Danas, 25.02.2020., održana je 6. sjednica Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj su usvojeni Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2017. godinu, Plan Komisije za finansije i budžet za razmatranje izvještaja o finansijskom poslovanju institucija BiH u 2018. godini, te, Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi: „Aktivnosti institucija BiH u procesu donošenja pravilnika o unutrašnjim organizacijama“.
S druge strane, Komisija nije podržala principe Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a nije usvojila ni Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi: „Upravljanje strategijama na nivou Bosne i Hercegovine“, koji je sačinio Ured za reviziju institucija BiH.
Izvještaj „Upravljanje strategijama na nivou Bosne i Hercegovine“ je odbijen bez rasprave i obrazloženja. Što je situacija koja se na ovoj komisiji dešava prvi put.
Inače, Ured za reviziju je Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi: „Upravljanje strategijama na nivou Bosne i Hercegovine“ objavio još u decembru 2018. a tek je sada došao na dnevni red sjednice Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i tek treba da se pojavi pred poslanicima Predstavničkog doma.
Ured je, za potrebe analize podataka i izrade izvještaja, pokušao prikupiti podatke o svim strategijama usvojenim od strane Vijeća ministara do jula 2018. godine, a detaljnije se bavio procesom upravljanja strategijama na bazi strategija planiranih i provedenih od 2015. godine (kada je donesen Strateški okvir BiH i od kada je u primjeni Odluka o srednjoročnom planiranju).
Cilj revizije je bio istražiti da li Vijeće ministara i institucije BiH preduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurali efikasan sistem planiranja, izrade, usvajanja i provođenja strategija kao i izvještavanja o provođenju strategija i postignutim rezultatima i efektima tih strategija.
Nalazi revizora ukazuju da su uspostavljene prakse planiranja, izrade, usvajanja, provođenja, izvještavanja o provođenju i evaluaciji strategija, kao i nedovoljan angažman svih učesnika, uticali na neefikasnost procesa upravljanja strategijama.
Nepostojanje propisa kojima se reguliše upravljanje strategijama, kao i strateško dugoročno planiranje, dovodi do različitih praksi u svim segmentima upravljanja strategijama. Proces predlaganja i planiranja strategija nije osigurao analize mogućnosti za provođenje istih kako sa aspekta podrške svih učesnika tako i kapaciteta za provođenje, kao i prioritizacije istih.
Izvještavanje o strategijama ne osigurava potrebne informacije o ostvarenim rezultatima i ciljevima, efektima utrošenih finansijskih sredstava za izradu i provođenje strategija, kao ni problemima u provođenju, prijedlozima za unapređenje, na osnovu kojih bi se trebale preduzimati aktivnosti na unapređenju. Aktivnosti Vijeća ministara nakon razmatranja izvještaja su deklarativne prirode, bez dublje analize uzroka problema, jasnijeg definisanja načina i konkretnih mjera za otklanjanje probleme i aktivniji nadzor nad aktivnostima unapređenja, za šta odgovornost snose i institucije koje podnose takve izvještaje.
Neefikasno upravljanje strategijama može da dovede do nepostizanja ili kašnjenja u postizanju zacrtanih ciljeva tj. izostanka napretka u oblastima u kojima se strategijom željelo unaprijediti stanje. Bez efikasnog upravljanja strategijama rizikuju se sve naknadne odluke koje se baziraju na istim i kojima se oblikuje provođenje javnih politika u jednoj ili više oblasti.
Strategije za koje je istekao rok za provođenje, a čiji ciljevi i efekti nisu postignuti, mogu imati za posljedicu nenamjenski utrošak sredstava i resursa utrošenih za izradu i provođenje strategije, propuštanje korištenja potencijalnih sredstava iz raspoloživih fondova, te stvaraju loš imidž institucija i gubitak povjerenja javnosti u postizanje napretka u određenoj oblasti.
Donošenje strategija nije samo sebi cilj, i kako se pokazalo, nije dovoljan uslov već potreban preduslov za realizaciju predviđenih ciljeva, aktivnosti i mjera za napredak u određenoj oblasti.
Nakon provedene revizije, Ured za reviziju je dao određene preporuke Vijeću ministara BiH i institucijama BiH, čija bi implementacija, prema mišljenju Ureda, trebala da doprinese unapređenju upravljanja strategijama na nivou BiH.
