Novi saziv hrvatskog Sabora, u kojem od nedavnih izbora ponovo većinu ima HDZ, već na prvoj sjednici morat će se suočiti s vrlo neugodnim izviješćem Državnog ureda za reviziju. Nacional posjeduje dosad još nepoznato izviješće Šime Krasić, glavne državne revizorice, koje će opet vladajući HDZ, ovaj put u opsežnom i statistički vrlo preciznom obliku, podsjetiti kako su privatizacijom u prošlom desetljeću uglavnom devastirali hrvatsko gospodarstvo. Izviješće Šime Krasić upućeno Saboru u studenom 2003. šesto je u nizu izviješća koja Državni ured za reviziju od svibnja 2001., kada je donesen Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, svakih šest mjeseci upućuje najvišem hrvatskom zakonodavnom tijelu. U tom periodu državni revizori ukupno su revidirali pretvorbu 1269 firmi. Posljednje izviješće odnosi se na rad Državne revizije od lipnja do studenog 2003. i obuhvaća reviziju pretvorbe 250 firmi.
Zaključci Državne revizije i ovaj su put definitivno potvrdili da je HDZ-ov projekt privatizacije bio posve promašen. Firme čiju je pretvorbu Državna revizija kontrolirala tijekom prošlih šest mjeseci u vrijeme pretvorbe uglavnom su manje firme, koje su imale 3.484.502.232 marke temeljnog kapitala u vrijeme pretvorbe. Nakon provedene privatizacije iznos temeljnog kapitala tih firmi smanjio se na 3.031.856.655 maraka, dakle za približno 453 milijuna maraka što pokazuje da su te firme, otkako su prešle u privatne ruke, uglavnom dodatno podbacile u poslovanju. To dodatno potvrđuje i podatak da je 250 revidiranih firmi u vrijeme privatizacije imalo 93.194 zaposlena radnika, dok je nakon privatizacije u tim firmama ostalo zaposleno 33.270 radnika. Novi su vlasnici iz firmi koje su preuzeli otpustili 59.924 radnika. Taj bi se potez možda donekle i mogao opravdati da su firme u rukama novih vlasnika bolje i učinkovitije poslovale. Da se to uglavnom nije dogodilo, izravno je u zaključku svog izviješća ustvrdila i glavna državna revizorica Šima Krasić.
“Od ukupno 250 revidiranih društava u ovom izvještajnom razdoblju, 34 društva su u cijelosti ostvarila razvojni program, 74 djelomično, a 142 društva nisu ostvarila ciljeve utvrđene razvojnim programom”, piše Šima Krasić u svom izviješću. Štoviše, zbog izrazito lošeg poslovanja čak je 30 posto revidiranih firmi završilo u stečaju. Katastrofalni poslovni rezultati većine privatiziranih firmi tek su dio šireg spektra problema HDZ-ova propalog privatizacijskog koncepta, koji je na temelju nebulozne ideje o 200 obitelji koje su trebale vladati Hrvatskom tijekom 90-ih agresivno zagovarao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Izvješće o kojem će uskoro raspravljati novi saborski zastupnici donosi zaključak da je i posljednjih 250 revidiranih firmi također privatizirano uglavnom nezakonito. Utoliko će biti zanimljivo vidjeti kako će aktualna HDZ-ova vladajuća elita u novom saborskom sazivu raspravljati o kriminalu koji se u pretvorbi događao uglavnom pod političkim okriljem njihovih stranačkih kolega za mandata bivše vlade njihove stranke.
Šima Krasić u svom je izviješću detaljno rekonstruirala kakav se kriminal u pretvorbi događao za vrijeme bivše HDZ-ove vlasti. Prvi dio kriminala odnosi se na nepravilnosti u pretvorbi. Jedan dio imovine firmi nije bio uključen u procjenu vrijednosti firme prije privatizacije. Zatim su potraživanja poslovnih banaka pretvorena u udjele na temelju revalorizacije već otplaćenih kredita. Osim toga, u većini revidiranih firmi dokapitalizacija nije obavljena u skladu s programom pretvorbe ili novac za dokapitalizaciju nije bio namjenski potrošen. Drugi dio kriminala tiče se nepravilnosti u samoj privatizaciji. Većina firmi je iz svog kapitala financirala dioničare kod kupnje dionica. Vjerojatno se tu istopio dobar dio od 453 milijuna maraka za koliko se smanjio temeljni kapital revidiranih firmi. Zatim u većini firmi za stjecanje dionica nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti, a korištena su i upravljačka prava na temelju prenesenih neotplaćenih dionica od malih dioničara.
Treći dio kriminalnih radnji tiče se nepravilnosti u poslovanju. Dobar dio novih vlasnika revidiranih firmi po ulasku u firme koje je kupio, po cijeni koja nije odgovarala pravoj vrijednosti firme, odmah je rasprodao onu imovinu firme koja nije bila uključena u procjenu njene vrijednosti. Taj segment pljačke također bi mogao objasniti otkud većini novopečenih hrvatskih kapitalista novac za otplatu sumnjivo stečenih firmi. U dobrom dijelu tih firmi i nakon privatizacije dio vlasništva ostao je državi, odnosno Fondu za privatizaciju. Međutim, kao i u ranije revidiranim slučajevima, ni u primjeru ovih 250 revidiranih firmi nitko u nadležnim državnim tijelima nije vodio računa da u državni proračun budu uplaćene dividende koje su se u nekim od tih firmi isplaćivale. Gdje je završio taj novac vjerojatno se nikad neće saznati.
U svemu je najporaznije to što, kao ni u većini drugih slučajeva, za taj kriminal u najvećoj mjeri vjerojatno nitko neće odgovarati. Tijekom revizije 250 posljednjih firmi Državna revizija je u 200 revidiranih firmi pronašla 495 nepravilnosti. U 70 firmi pronađene su nepravilnosti koje imaju obilježja kaznenih djela ili prekršaja. Državna revizija otkrila je kako je zbog sumnji u kriminalne radnje u tim firmama već ranije podneseno 26 kaznenih prijava. Revizori Šime Krasić ukupno su Državnom odvjetništvu podnijeli još samo 10 kaznenih prijava za koje nije nastupila zastara. Državno odvjetništvo od Šime Krasić primilo je i 21 prijavu u obliku izviješća. Radi se zapravo o kaznenim prijavama, ali su pisane u formi izvješća jer je za njih najvjerojatnije nastupila zastara. Državna revizija otkrila je da je u 45 slučajeva nastupila zastara za pokretanje prekršajnog postupka, uglavnom za nepravilnosti oko načina stjecanja dionica i nepravilne postupke preuzimanja dioničkih društava. Osim toga, Državna revizija otkrila je još 46 prekršaja koji nakon promjena različitih zakona više nisu inkriminirani.
Bivša koalicijska vlada u najvećoj mjeri odgovorna je za većinu zastara koje su nastupile ili će tek nastupiti jer je na vlast došla posve nepripremljena, a potom je i kalkulirala u obračunu s kriminalnim naslijeđem svojih prethodnika. Dobrim dijelom je i zato izgubila vlast u studenom 2003. Takav politički scenarij na vlast je doveo stranku čija je pretvorbena politika u drugoj polovici 90-ih i generirala aktualno gospodarsko beznađe. Zato će biti zanimljivo vidjeti najprije kako će se nominalno reformirani HDZ na prvoj saborskoj sjednici odrediti prema izvješću koje ih podsjeća na njihove propuste, a zatim hoće li i kako pronaći put iz gospodarske krize i pripremiti Hrvatsku za integriranje u slobodno tržište razvijene Europe.
