Na poziv Komisije za jednake mogućnosti žena i muškaraca, Državni ured za reviziju Republike Sjeverna Makedonija učestvovao je na javnoj raspravi posvećenoj „Implementaciji Istanbulske konvencije s fokusom na specijalizirane usluge za žene žrtve rodno zasnovanog i porodičnog nasilja“.
Događaju, koji je otvorila predsjedavajuća Komisije, Žaklina Peshevska, prisustvovali su predstavnici različitih institucija, uključujući predsjednicu države, prof. dr. Gordanu Siljanovsku-Davkovu, potpredsjednicu Parlamenta i zamjenicu ministra socijalne politike.
U ime Državnog ureda za reviziju, Katerina Chaloska-Aleksovska, pomoćnica glavnog revizora, predstavila je ključne nalaze iz, u avgustu objavljenog, izvještaja o reviziji učinka na temu “Implementacija Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) sa posebnim fokusom na specijalizirane usluge za žene žrtve nasilja zasnovanog na spolu i nasilja u porodici”.
“Revizija je otkrila je da mjere i aktivnosti institucija ne pružaju adekvatnu i efikasnu podršku, zaštitu i reintegraciju ženama žrtvama rodno zasnovanog i porodičnog nasilja. Sistem zaštite je i dalje nerazvijen, a broj žrtava i počinilaca krivičnih djela i prekršaja povezanih s porodičnim nasiljem pokazuje zabrinjavajući kontinuitet bez poboljšanja. U 2023. godini, muškarci su bili deset puta vjerovatnije počinioci nego žene, dok su žene bile četiri puta vjerovatnije žrtve nego muškarci. Ova situacija ukazuje na to da obaveze prema Istanbulskoj konvenciji ostaju neispunjene.”, zaključili su revizori.
Revizija, koja je obuhvatila period 2018–2023, pokazala je da je provođenje Konvencije tek djelomično: od 52 aktivnosti planirane Akcionim planom, samo 22 su u potpunosti provedene, 10 je djelomično provedeno, a 20 nije provedeno.
“Nacionalna strategija za prevenciju i zaštitu od nasilja zasnovanog na spolu i nasilja u porodici nije usvojena, što ne osigurava kontinuitet na nacionalnom nivou za sistemsko djelovanje u ovoj oblasti. Usklađivanje Krivičnog zakona sa nekim od zahtjeva Istanbulske konvencije predstavlja dobru osnovu za prevenciju i zaštitu žena žrtava rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, ali ipak data mogućnost povlačenja krivičnih prijava od strane žrtava rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici utiče na zaustavljanje postupka za objektivno gonjenje počinilaca i efikasnu zaštitu žrtava. Broj i raspored funkcionalnih centara za pružanje specijaliziranih usluga u zemlji je nedovoljan, a neki od njih ne ispunjavaju uslove za osnivanje predviđene Pravilnikom o standardima i procedurama za njihovo funkcionisanje u pogledu lokacije, opreme, prostora i osoblja. U CSR-u se provode brojne aktivnosti u oblasti socijalne zaštite, a planirana reorganizacija nije provedena, jer nisu razvijeni funkcionalna analiza i standardi za rad, a suočavaju se i s neadekvatnim kadrovskim kapacitetom. Pokrenuti postupci licenciranja udruženja s ciljem uključivanja u sistem pružatelja specijaliziranih usluga za žrtve RBN i SN nisu završeni, niti je reguliran način licenciranja S.O.S linija koje nude specijalizirane usluge pomoći žrtvama RBN i SN. Nije provedena analiza troškova specijaliziranih usluga za nasilje u porodici i seksualno nasilje, zbog čega se ne može potvrditi da su financijska sredstva izdvojena za ove usluge dovoljna. Nacionalno koordinaciono tijelo ne vrši u potpunosti svoje odgovornosti i ne postoji integrirani sistem registracije žrtava, zbog čega nije moguće pružiti tačne, pravovremene i objedinjene podatke od strane svih nadležnih institucija uključenih u proces prevencije i zaštite žena žrtava rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, kao ni druge informacije relevantne za praćenje stanja nasilja nad ženama, što bi trebalo biti osnova za kreiranje odgovarajućih mjera za efikasniju prevenciju i zaštitu žena žrtava rodno zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja.”, upozorili su iz Državnog ureda za reviziju.
U diskusiji, na održanoj javnoj raspravi, je naglašena potreba za koordiniranijim institucionalnim pristupom, redovnim praćenjem i stabilnim finansiranjem kako bi se osigurale efikasne usluge za žrtve nasilja.
Državni ured za reviziju, u svom saopštenju, najavio je da će nastaviti pratiti sprovođenje svojih preporuka i doprinositi stvaranju sistema koji osigurava sigurnost, dostojanstvo i zaštitu za svaku ženu.
(T.H., Revizije info)
