Ured za reviziju javne uprave i institucija Brčko distrikta konačno je, 13.03.2025., objavio i posljednja 3 izvještaja iz svog plana za 2024. godinu.
Sa dvoipomjesečnim zakašnjenjem objavljen je posljednji od 32 planirana izvještaja o provedenim finansijskim revizijama za 2023. godinu – Izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja Brčko distrikta BiH na dan 31.12.2023. godine – te, izvještaj o jedinoj planiranoj reviziji učinka, na temu “Efikasnost javne uprave u rješavanju zahtjeva građana” i Izvještaj o naknadnom pregledu provođenja preporuka iz Izvještaja revizije učinka „Aktivnosti Vlade i institucija Brčko distrikta BiH u procesu donošenja podzakonskih akata o unutrašnjoj organizaciji“.
Podsjećamo, čak 9 od 32 izvještaja o provedenim finansijskim revizijama iz plana za 2024. godinu objavljeni su u 2025. godini, kao i pomenuti izvještaji o provedenoj reviziji učinka i o naknadnom pregledu preporuka.
Kao što smo već ranije konstatovali, radi se o dosad nezabilježenom kašnjenju, ne samo brčanskog ureda, nego bilo koje od 4 vrhovne revizorske institucije u BiH. Najveće dosadašnje kašnjenje u posljednjih desetak godina bilo je objavljivanje jednog “zaostalog” izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske (Izvještaja o finansijskoj reviziji JPŠ “Šume RS” a.d. Sokolac za 2020. godinu) 31. januara 2023., umjesto do 31.12.2022.
Odgovornost za ovo kašnjenje Ured ze reviziju prebacuje na Stručnu službu Skupštine Brčko distrikta, kojoj su, navodno, svi izvještaji dostavljeni – na lektorisanje i “prilagođavanje na sve tri jezičke varijante” – prije kraja 2024. godine (pritom, izvještaji o provedenoj finansijskoj reviziji za 2023., po tvrdnji Ureda, okončani su još u julu 2024.).
No, problem je, zapravo, nastao, insistiranjem aktuelne generalne revizorke Brčko distrikta da se izvještaji objavljuju tek nakon lektorisanja i “prilagođavanja”. Što je praksa koja je bila odbačena u zadnjim godinama mandata prethodnog glavnog revizora, Nekira Suljagića, upravo zbog toga da kašnjenja u lektorisanju ne bi dovodila do ugrožavanja interesa javnosti za pravovremenim informisanjem a i do štete po ugled samog Ureda za reviziju.
Zašto se promjenom na čelu Ureda vratilo na negativnu praksu (i još pritom uz tvrdnju “tako se oduvijek radilo”) nejasno je. Ali ono što je, valjda, jasno svima je da je ovakva situacija neprihvatljiva i da ne bi smjela da se ponovi.
(N.N., Revizije info)
