PDV je važan izvor prihoda za nacionalne vlade i budžet EU. Prihodi EU od PDV-a u 2023. godini iznosili su 22,5 milijardi eura, odnosno 9,1% ukupnih prihoda EU. Ako se sav PDV koji je potrebno naplatiti zapravo ne naplati, iznosi koji nedostaju moraju se nadoknaditi drugim doprinosima država članica budžetu EU. Počinitelji prevara mogu izbjeći plaćanje PDV-a (ili njegova punog iznosa) ili lažno tražiti povrat PDV-a od nacionalnih tijela. Usto, iskorištavaju rupe u pravilima o PDV-u na nacionalnom i međunarodnom nivou koristeći se prekograničnim transakcijama.
Kad je riječ o uvezenoj robi, PDV se obično plaća kad roba uđe u carinsku uniju EU. Iznos PDV-a za nju utvrđuje se na temelju carinskih deklaracija. Međutim, kako bi se olakšala trgovina, postoje dva pojednostavnjena uvozna carinska postupka u sklopu kojih se PDV ne plaća u trenutku uvoza. Prvi od njih („carinski postupak 42”) primjenjuje se na robu koja se iz trećih zemalja uvozi u jednu državu članicu EU ali je namijenjena drugoj državi članici. U tom slučaju PDV plaća samo kupac u državi članici odredišta u skladu s nacionalnim pravilima o PDV-u te države, i to kao dio kupovne cijene. Drugi postupak („sve na jednom mjestu” za uvoz – IOSS) odnosi se na poseban program za e-trgovinu. Prodavci naplaćuju PDV unaprijed od svojih kupaca kao dio konačne kupovne cijene, a on se plaća u državi članici u kojoj su se prodavci registrirali za sistem IOSS.
Vrijednost robe uvezene u sklopu navedenih postupaka doseže znatan iznos, a rizik od njihove zloupotrebe prevarnim praksama prilično je visok. Revizori Suda zbog toga su u svojoj najnovijoj reviziji stavili pod povećalo upravo ta dva pojednostavnjena postupka za PDV.
No, to nije prvi put da se bave tom temom – u sklopu prethodnih revizija koje je Sud proveo već su istaknuti nedostatci u naplati PDV-a i rizici za prihode od PDV-a uzrokovani prevarama.
U reviziji “Da li kontrola carinskog postupka 42 sprečava i otkriva utaju PDV-a?”, čiji prateći izvještaj je objavljen 2011. zaključeno je da je Komisija preduzela razumne korake za poboljšanje zakonodavnog okvira tako što je predložila izmjene i dopune Direktive o PDV-u, ali da ovaj okvir treba dalje poboljšati. Sud je utvrdio da je primjena carinskog postupka 42 dovela do značajnih gubitaka, da je kontrola ovog postupka manjkava jer: carinski organi ne osiguravaju valjanost i potpunost ključnih podataka, osnovne informacije nisu dostupne poreskim organima, i da porezne vlasti unakrsnu provjeru ključnih podataka ne provode u svim slučajevima.
2015. godine, nakon provedene revizije, objavljen je izvještaj “Borba protiv prevara unutar Zajednice u području PDV-a: potrebno je odlučnije djelovati”, u kome je Evropski revizorski sud iznio zaključak da sistem EU nije dovoljno efikasan. I da su prevare u području PDV-a često povezane s organizovanim kriminalom.
Prema procjenama predstavnika Europola, naime, 40 – 60 milijardi eura gubitaka godišnjih prihoda država članica od PDV-a uzrokuju grupe organizovanog kriminala, a 2 % tih grupa stoji iza 80 % prevara unutar Zajednice.
Sud je konstatovao da je EU uspostavila niz alata kojima se države članice mogu koristiti u borbi protiv prevara u području PDV-a, ali da se neki ne primjenjuju dosljedno ili im je potrebno poboljšanje.
(Revizije info / ERS)
