8. decembra, na nastavku 6 dana ranije prekinute 16. redovne sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, kao pretposljednja tačka dnevnog reda, usvojeni su zaključci Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju, sa 6. sjednice ove komisije održane 27.11.2020.
Radi se o neuobičajeno oštroj reakciji Komisije na ponašanje Finansijsko-informatičke agencije FBiH, koja je odbila dostaviti Uredu za reviziju podatke iz Registra finansijskih izvještaja pravnih lica u FBiH, te, Pretisa d.d. Sarajevo i Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH, koji nisu dozvolili Uredu za reviziju da izvrši uvid u traženu dokumentaciju i obavi reviziju.
Navedeno ponašanje Komisija je okarakterisala kao rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštivanje procedura i zakonskih propisa, te privatizaciju institucija i preduzeća koji su u vlasništvu Federacije BiH. I usvojila odgovarajuće zaključke, koje je uputila i Predstavničkom domu Parlamenta na razmatranje.
U zaključcima se od Finansijsko-informatičke agencije zahtjeva da tražene podatke odmah i bezuslovno dostavi Uredu, a Vlada se zadužuje da preduzme adekvatne sankcije prema svima koji krše Zakon o reviziji institucija u FBiH i koji svojim postupanjem derogiraju Ured za reviziju institucija u FBiH, Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju i Parlament FBiH, a posebno prema rukovodiocima pomenutih institucija, te da o poduzetim mjerama i sankcijama izvjesti Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju i Parlament FBiH, u roku od 15 dana od dana donošenja ovog zaključka.
Ovim su Komisija i Predstavnički dom skinuli sa sebe bar dio odgovornosti za ovaj skandal, sa potencijalnim ozbiljnim posljedicama.
“Ukoliko Komisija i Parlament ne preduzmu odgovarajuće korake, u budućim vremenima možemo očekivati sve više onih institucija koje neće sarađivati sa Uredom za reviziju, te ćemo doći u situaciju da se postavlja i pitanje svrhe samog postojanja Ureda za reviziju a samim tim i Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju.”, upozorio je poslanike, pred glasanje, predsjedavajući Komisije Ivica Pavković.
A zašto “dio odgovornosti”? Zato što ovaj skandal nije “od juče” i ne radi se zapravo o jednom, nego o nizu sličnih skandala, koji se događaju u posljednje dvije godine.
I s kojim se Ured za reviziju suočavao sam, bez ikakve podrške institucija sistema. Uključujući i Parlament.
Naime, prvo odbijanje stavljanja na raspolaganje materijala potrebnih za obavljanje revizije – ono Operatora za obnovljive izvore energije – datira u decembar 2018. “Slučaj Pretis” je iz januara 2020. O oba slučaja, kao i o posljednjem, sa FIA-om (koji je u javnost dospio u oktobru ove godine), Ured je obavještavao nadežne. Između ostalih i Parlament FBiH.
U kome, međutim, više od dvije i po godine, nije održana sjednica Parlamentarne komisije za reviziju – posljednja u prethodnom sazivu održana je 13. februara 2018. godine, a konstitutivna sjednica Komisije u aktuelnom sazivu, iz nikad u potpunosti razjašnjenih razloga, tek 10.09.2020.
A o tome, odnosno svom dijelu odgovornosti za kreiranje društvene atmosfere u kojoj je nekom moglo pasti na pamet da revizorima naprosto ne dozvoli vršenje revizije “njegove” institucije i da to prođe bez promptne reakcije (u vidu smjena po kratkom postupku i niza krivičnih prijava), Parlament, pa ni Komisija, nisu rekli ni riječi.
Ne zaboravimo, pritom, da je još uvijek pred Parlamentom preko 250 izvještaja Ureda za reviziju – o finansijskim revizijama za 2017., 2018. i 2019., te revizijama učinka objavljenim između 2018. i 2020. Parlament, naime, ni nakon formiranja Komisije još uvijek nije počeo da se ponovo bavi kontrolom zakonitosti i efikasnosti rada javnih institucija i preduzeća u FBiH.
A niko od 98 poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, pa ni članovi Parlamentarne komisije za reviziju, nije, na posljednjoj sjednici, progovorio ni o skandaloznom, prošlosedmičnom, odbijanju Vlade da Uredu dostavi podatke potrebne za provođenje revizije učinka o efikasnosti mjera koje su institucije preduzele u dosadašnjem dijelu borbe protiv pandemije.
Odbijanju koje se uopšte ne razlikuje od odbijanja Pretisa, Operatora ili FIA-e. Ali koje je (zbog činjenice da se radi o Vladi!) višestruko opasnije. I samim tim bi trebalo da naiđe na još ozbiljniju reakciju.
I sad očekujemo da Vlada, koja je svo ovo vrijeme nezainteresovano posmatrala kršenje zakona od strane institucija pod njenom nadležnošću i ignorisala obraćanja Ureda tim povodom, primjereno kazni rukovodioce pomenutih institucija? (A jedino primjereno bi bilo da budu smjesta smijenjeni i prijavljeni zbog kršenja zakona. I da im bude oduzeta opcija da više ikad budu u mogućnosti da se kandiduju na rukovodeću dužnost u bilo kojoj javnoj instituciji.)
No, kako će onda Vlada kazniti samu sebe?
Nikako.
Ne samo zato što im ne pada na pamet da se kažnjavaju zbog bilo čega (zaboga, ni skandal sa respiratorima i malinama im nije bio dovoljan razlog za podnošenje ostavki), nego zato što to tako ne funkcioniše.
Naime, neko će morati obavijestiti Parlament da zaključak o “adekvatnim sankcijama prema svima koji krše Zakon o reviziji institucija u FBiH i koji svojim postupanjem derogiraju Ured za reviziju institucija u FBiH, Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju i Parlament FBiH”, u slučaju kad se radi o Vladi, ne može provesti Vlada, nego je to nadležnost Parlamenta.
A tu je već Parlament, ovakav kakav jeste, sveden na lutkarsko pozorište u partitokratskoj državi, pa još sa vladajućim strankama koje blokade sistema koriste kao političko oružje, a vlastite građane drže kao taoce, nemoćan.
No, ako neko baš insistira na gledanju stvari s “vedrije strane”: Sjajno je da je ovakav kakav jeste, u društvu koje je takvo kakvo jeste, Parlament neku pojavu nazvao pravim imenom (rušenjem pravnog sistema i poretka i privatizacijom institucija) pa makar pritom govorio o jednom operatoru, jednoj firmi i jednoj agenciji. A izbjegao da govori o jednoj vladi.
Ali… 15 dana (od usvajanja zaključaka) brzo prođe. A Vlada ni do sada nije pokazivala previše poštovanja prema zaključcima i rokovima Parlamenta (prisjetimo se samo onog o mini hidroelektranama). I šta ćemo onda?
Samir Šestan
