Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je od svoga postojanja, revidirala svih 64 jedinica lokalne samouprave, i to minimalno tri puta. U posmatranom desetogodišnjem periodu od 2010. – 2019. godine obavljeno je 239 revizija finansijskih izvještaja.
Zabrinjava podatak da svega 3% revizorskih izvještaja čine ona sa pozitivnim mišljenjem. Čak 97% revizorskih izvještaja u posmatranom periodu je sa negativnim ili mišljenjem sa rezervom.
73% lokalnih zajednica koje su dobile mišljenje s rezervom potrošile/i su 1.062.927.912 KM ili 80% od ukupnih sredstava svih lokalnih jedinica. Dok je 24% njih sa „negativnim mišljenjem“ potrošilo 206.384.994 KM.
Jedinice lokalne samouprave koje su dva puta u nizu, dobile negativno mišljenje na finansijske izvještaje su: Gacko, Istočni Stari Grad, Kostajnica, Oštra Luka, Ribnik, Trnovo i Ugljevik.
Tim povodom, CCI ukazuju na potrebu da lokalni parlamenti, bar jednom godišnje usvajaju informaciju o realizaciji Akcionog plana za otklanjane uočenih nedostataka, kroz realizaciju preporuka.
Najčešće nepravilnosti odnose se na finansijske tokove, budžetska planiranja i izvještavanja, te netransparentan proces nadzora dodijeljenih, odnosno utrošenih sredstava putem transfera. Pored kršenja Zakona o budžetskom sistemu, značajan broj jedinica lokalne samouprave nije postupao u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. CCI upozorili su da zbog učestalih kršenja zakonskih akata i drugih propisa, potrebno je što hitnije prilagoditi već postojeću legislativu, te u skladu sa tim sankcionisati odgovorne na osnovu nalaza u revizorskim izvještajima. Pogotovo bi se to trebalo odnositi na one rukovodioce institucija koji iz godine u godinu ne postupaju u skladu sa pozitivnim zakonskim rješenjima i regulativom.
Iako je u svojim izvještajima za period 2010. – 2019. godina Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske uputila 1644 preporuke za uklanjanje uočenih nepravilnosti, manje od 33,5% od analiziranih 1550 preporuka je u cijelosti implementirano. CCI upozorili su da ne postoje informacije o tome da bilo ko snosi sankcije zbog propusta u procesima realizacije preporuka. Posljedica koje imaju revidirane institucije, koje ne realizuju date preporuke u svrhu unapređenja procesa i otklanjanja uočenih nedostataka, jedino su negativna mišljenja revizora, koja se za određene općine/gradove ponavljaju iz godine u godinu. Tim povodom, CCI ukazuju na potrebu za sankcionisanjem jedinica lokalne samouprave i njihovih izabranih predstavnika.
Također nužno je potreban efektivniji pristup u implementaciji revizorskih preporuka, te veća odgovornost lokalnih parlamenata i njihova aktivnija ulogu u razmatranju nalaza i praćenja implementacije revizorskih preporuka. Dodatno, Analizom se ukazuje da postoji značajan prostor da se unaprijedi nivo razumijevanja revizorskih izvještaja od strane Tužilaštva Republike Srpske, sa ciljem da se u narednim godinama, veći broj revizorskih izvještaja, procesuirao od strane Tužilaštva, ako postoje indicije na potencijalnu korupciju.
Kako bi cjelokupan proces revizije uticao na transparentnije, odgovornije i pravilnije trošenje javnih sredstava potrebno je inicirati intenzivniju saradnju svih aktera procesa javne revizije. Veća odgovornost lokalnih jedinica da implementiraju preporuke i uklone nepravilnosti u konačnici bi značajno doprinijela kvalitetu života građana/nki u lokalnim sredinama. Za početak, zadatak je ovo novoizabranih predstavnika vlasti u jedinicama lokalne samouprave.
