Izvršavajući svoju zakonsku obavezu, Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, ovih nas je dana podsjetio na svoje rezultate u prethodnoj godini. Objavljen je, naime, Godišnji izvještaj o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2022. godinu.
Najviše pažnje (što znači ljudskih kapaciteta, vremena i novca) i dalje se troši na finansijsku reviziju, koja se sastoji od revizije finansijskih izvještaja i reviziju usklađenosti sa zakonima i drugim propisima, za koje se daju odvojene ocjene.
Tokom 2022. godine Ured je završio reviziju za 74 institucije i objavio 74 izvještaja o obavljenim finansijskim revizijama za 2021. godinu, te za isti broj institucija izvršio prethodnu reviziju za 2022. godinu. Osim pojedinačnih revizija, Ured je kreirao i Izvještaj o obavljenoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2021.
Od revidirane 74 institucije, njih 65 dobilo je pozitivno mišljenje, sa ili bez skretanja pažnje. Ured je za osam institucija dao mišljenja s rezervom, za jednu od komponenti finansijske revizije – finansijske izvještaje ili usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima (sa ili bez skretanja pažnje). U jednom slučaju (OSA), uslijed ograničenosti obima revizije (što je dugogodišnji problem, koji Parlament nikad nije riješio), Ured se suzdržao od davanja mišljenja.
U odnosu na prošlu godinu, kada je samo jedna institucija dobila mišljenje sa rezervom za finansijske izvještaje (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), u tekućoj godini povećan je broj institucija koje su dobile mišljenje sa rezervom za finansijske izvještaje. Prema Uredu, navedeno upućuje na zaključak da su u 2021. godini unutrašnje kontrole u institucijama slabije funkcionisale.
Iako je broj institucija koje nisu dobile pozitivno mišljenje mali, količina novca kojom oni upravljaju je izuzetno velika. Tih 8 institucija koje su dobile mišljenje s rezervom za jednu od komponenti finansijske revizije, odgovorne su za čak 41,45% ukupnog izvršenja budžeta, odnosno 375,4 miliona KM.
Ured je, u finansijskoj reviziji za 2021. godinu, revidiranim institucijama dao ukupno 407 preporuka za otklanjanje uočenih nedostataka, grešaka i nezakonitosti. Od ovog broja, 222 su nove preporuke, a 185 preporuka se ponavlja iz ranijeg perioda.
Dakle, čak 45% preporuka su nerealizovane preporuke iz prethodnog perioda, što govori o nefunkcionalnosti sistema, odnosno o nedovoljnoj ozbiljnosti s kojom institucije pristupaju revizorskim izvještajima i preporukama.
A to je, uz pomenute oscilacije u radu internih revizija, s druge strane, i glavna prepreka da se Ured u većoj mjeri posveti revizijama učinka. Jer je relativno mali broj institucija na državnom nivou revizorima omogućio da u svima njima redovno prate stanje i redovno, svake godine, reaguju odgovarajućim preporukama. I da je unutar institucija (i vladajućih politika) postojao dovoljan stepen ozbiljnosti i odgovornosti, ponavljanje preporuka bi bilo svedeno na izuzetak od pravila, što bi značilo da je stanje unutar institucija dovedeno do nivoa u kome nije potreban stalni sveobuhvatni nadzor. Što bi značilo da se kapaciteti Ureda za reviziju mogu u značajnijoj mjeri usmjeriti ka revizijama učinka, kakva je praksa, recimo u Evropskoj uniji.
No, tokom 2022. godine, zadržan je obim iz prethodnog perioda, te je objavljeno tek 4 izvještaja o provedenim revizijama učinka: „Nabavka i funkcionalnost ličnih dokumenata“, „Aktivnosti institucija BiH na pripremi i nadzoru planova integriteta“, „Aktivnosti institucija BiH na osiguranju temeljnih pretpostavki za cybersigurnost“ i „Upravljanje troškovima fiksne i mobilne telefonije u institucijama BiH“. Uz 2 izvještaja o realizaciji preporuka iz ranijih godina objavljenih izvještaja o revizijama učinka: Praćenje realizacije preporuka revizije učinka „Upravljanje imovinom i troškovima smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH“ i Praćenje realizacije preporuka revizije učinka „Upravljanje carinskim terminalima“.
U izvještaju je posebno naglašeno da „Ured još uvijek nema svoje uporište u Ustavu BiH, što sasvim sigurno predstavlja moguću prijetnju, budući da nezavisnost Ureda nije zaštićena u dovoljnoj mjeri.“ Stoga, iz Ureda, planiraju svoje proaktivno djelovanje, u narednom periodu, s ciljem promovisanja važnosti ustavnog utemeljena, kao temeljne zaštite nezavisnosti rada Ureda. Jer je ta nezavisnost temeljna pretpostavka za obavljanje projektovane društvene uloge ureda za reviziju, bez koje njegovo tek formalno postojanje u potpunosti gubi svoj smisao.
A kad smo kod pretpostavki za ispunjavanje projektovane društvene uloge Ureda za reviziju, među najvažnije svakako spada i saradnja sa institucijama vlasti (prije svega Parlamentom, ali i Vijećem ministara i Tužilaštvom) i njihovo adekvatno reagovanje u postizvještajnom periodu. No, ta saradnja, blago rečeno, nije dovoljno dobra. I nerijetko se svodi na puko zadovoljavanje forme ili kurtoazne sastanke i izjave. No, nije do Ureda. Do opšteg je stanja u društvu i nezainteresovanosti vladajućih stranaka za njegovo poboljšanje. Tačnije zbog njihove zainteresovanosti da do poboljšanja ne dođe. I da institucije ostvaruju tek privid rada, uz njihovu kontrolu, kako, svojim profesionalnim i nezavisnim radom, ne bi ugrozile njihovu vlast. Pa i boravak na slobodi.
(N.N., Revizije info)
