Nakon što je 14. Oktobra, na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Hrvoje Tvrtković imenovan za glavnog revizora Ureda za reviziju institucija naše zemlje, u svom prvom obraćanju javnosti govorio je za “Avaz” o situaciji koja ga je dočekala u Uredu, problemima državnih revizora, ali i zakonodavstvu.
Krivične sankcije
– Predhodnu godinu, osim nalaza iz oblasti javnih nabavki koji se kontinuirano ponavljaju, obilježile su i nepravilnosti u oblasti zapošljavanja državnih službenika, korištenju rezervnih listi, internim premještajima i nepravilnosti u primjeni Zakona o osnivanju Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH – govori Tvrtković.
Smatra da u operativnom smislu revizori nemaju većih problema u svom radu.
– Uspostavili smo zadovoljavajuću komunikacija s institucijama koje revidiramo, što nam omogućava potpuno neometano obavljanje revizorskog posla. Problem je što se ponekad javlja jaz u očekivanju između onog što revizija sukladno zakonu može ponuditi i onoga što javnost i druge zainteresirane strane od nje očekuju. Revizija može ukazati na nepravilnosti i nezakonitosti u radu institucija, ali ne može sama svojim radom i instrumentima kojima raspolaže osigurati implementaciju preporuka i sankcioniranje odgovornih – ističe Tvrtković.
Na pitanje na koji način poboljšati zakonodavstvo u oblasti državne revizije, Tvrtković odgovara:
– Dužnost nam je uvijek podsjetiti da naš ured, za razliku od većine vrhovnih revizorskih institucija u zemljama Evropske unije, nije ustavna kategorija, što je jedan od temeljnih principa djelovanja revizije javnog sektora. S obzirom na opredjeljenje BiH prema EU, vjerujemo da će se ustavni okvir, u ovom smislu, uskladiti s praksama i standardima EU.
Dodao je da misli da važeći Zakon o reviziji pruža dobar okvir za profesionalni rad.
– Nijedan zakon nije savršen, pa tako i u ovome postoje određene stvari koje bi se možda mogle mijenjati, ali prije nego što se upustimo u eventualne izmjene postojećeg zakonskog rješenja, trebali bi biti sigurni da smo maksimalno iscrpili sve mogućnosti koje nam pruža postojeći zakonski okvir – istakao je Tvrtković.
Postojeći model
Upoznat je s praksom nekih država u okruženju da njihovi uredi za reviziju svoje izvještaje pretvaraju u krivične prijave i direktno ih predaju nadležnim tužilaštvima.
– Međutim, još ne raspolažemo relevantnim informacijama o efektima takve prakse. Teorijski gledamo, svaki oblik revizije ima svoje prednosti i nedostatke. Zbog toga mislim da o eventualnim promjenama postojećeg modela revizije koji primjenjujemo treba razmišljati tek kada budemo sigurni da smo iscrpili sve mogućnosti koje nam on pruža, a mislim da to još nismo – zaključuje Tvrtković.
(N. Ajnadžić, Dnevni avaz)
