Jedna od bosanskohercegovačkih javnih tajni, za koju valjda samo u Tužilaštvu nisu čuli, je koruptivni slučaj kupovine zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje BiH u Banjaluci. Ova sapunica koja traje još od 2007. godine, dakle, skoro dva desetljeća, u kojima je početna, tražena i odobrena, cifra od 36 miliona, postepeno narasla na cca 100, bila je i tema Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u pokušaju opozicionih poslanika, članova ove komisije, da u posljednjem trenutku spriječe ovaj slučaj finansijskog pogodovanja kumu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i da „prisile“ Tužilaštvo na reakciju.
Opozicija je i ranije žestoko reagovala i upozoravala na neprihvatljivost ove priče.
”Odgovorna vlast koja brine o narodu ne pljačka ga… Izdvajanje dodatna 32 miliona KM iz budžeta institucija BiH kako bi Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) kupila zgradu Mileta Radišića za 99,5 miliona KM ne samo da je bahato i korupcionaško ponašanje, nego je i potpuno ogolilo vlast na nivou BiH i pokazalo da sva njihova prepucavanja u pozadini imaju lične interese i bogaćenje”, izjavio je, nakon posljednjeg odobrenja povećanja cifre za ovu kupovinu od strane Vijeća ministara, odnosno vladajuće koalicije, predsjednik SDS-a Milan Miličević.
Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, sličnog je stava: „Da bi otimačina i namještanje para kumu bili potpuni i što bezobrazniji, dogovor je pao nakon višemjesečnog papagajskog ponavljanja kako nema nikakvih dogovora na nivou BiH dok se ne riješi pitanje Ustavnog suda i stranih sudija, te pitanje zatvaranja OHR-a.“
A Branislav Borenović, bivši lider PDP-a, konstatovao je: „Ovaj put Dodik i njegova BH koalicija su do kraja ponizili cijelo društvo i poništila sve moralne vrijednosti. Sve tenzije, uvrede, blokade, zastoji, nerad, nečinjenje su bili motovisani sa samo jednim ciljem, da konačno 99,5 bezobraznih miliona narodnog novca ode Dodikovom kumu za zgradu UIO koja će postati simbol beščašća, sramote i beskrupuloznosti aktuelne vlasti u BiH”.
Američka ambasada je ovim povodom poručila: “Ova vrsta korupcije ima realnu cijenu za stanovnike u Republike Srpske i širom BiH“.
Uglavnom, slučaj je, na kraju, došao do parlamentarne komisije za borbu protiv korupcije. A 18.02.2025. na saslušanju pred Komisijom našla se delegacija Ureda za reviziju institucija BiH, na čelu sa generalnim revizorom Hrvojem Tvrtkovićem. Koji je, manje-više, samo potvrdio nalaze iz niza prethodnih revizorskih izvještaja. I činjenicu da su nadležni uporno ignorisali revizorske preporuke date u cilju otklanjanja nepravilnosti i nezakonitosti u ovom kontekstu.
U posljednjem izvještaju o finansijskoj reviziji UIO (za 2023.) je, recimo, navedeno:
“Uputstvom o načinu planiranja, odobravanja i realizacije višegodišnjih kapitalnih ulaganja u institucijama BiH, članom 14 je definisano da „kod promjene vrijednosti višegodišnjeg projekta ili strukture istog u odnosu na prvobitno donesenu odluku, budžetski je korisnik dužan Vijeću ministara dostaviti prijedlog izmjene odluke o višegodišnjem projektu s tim da promjena vrijednosti višegodišnjeg projekta, ukoliko se istom podrazumijeva povećanje vrijednosti projekta podliježe ograničenju povećanja do maksimalno 10% od ukupne vrijednosti višegodišnjeg projekta koje se usaglašava sa Ministarstvom finansija i trezora BiH.” Na prijedlog Uprave, Vijeće ministara BiH je odobrilo povećanje vrijednosti projekta 83% od ukupne vrijednosti višegodišnjeg projekta uz saglasnost Ministarstva finansija i trezora BiH iako je gore navedenim podzakonskim aktom Vijeća ministara BiH dozvoljeno povećanje do maksimalno 10% od ukupne vrijednosti višegodišnjeg projekta.”
I to prije dodatnog povećanja od 34 miliona KM u 2024. godini! – na šta je upozorio Borenović, a na šta je Tvrtković rekao da imaju saznanja (i) o tome, te da će uskoro objaviti revizorske izvještaje za 2024. godinu s detaljnim pojašnjenjima.
A da se ljudi u vlasti igraju desetinama miliona KM kao da se radi o sitnicama i da pritom vjeruju u svoju nedodirivost pred zakonom, pokazuje podatak da je UIO od Vijeća ministara tražila pet, a dobila je više od 31 milion maraka. Pri čemu je povećanje sredstava izvršeno – usmenim nalogom???
“To je jedan neuobičajen način odobravanja sredstava. Prema propisima, potrebno je da proračunski korisnik obrazloži zahtjev i traži sredstva, ali u ovoj situaciji očigledno da Uprava nije tražila dodatna sredstva, a da su joj odobrena značajna dodatna sredstva”, naveo je generalni revizor.
„Kako je uopće moguće izvršiti povećanje bilo kakvih sredstava kod budžetskog korisnika bez pismenog zahtjeva ili naloga? Ko je dao usmeni nalog?“, upitao je Branislav Borenović, predsjednik Komisije. Na šta mu je generalni revizor odgovorio da takve informacije ne spadaju u djelokrug njihovog rada. Da su oni, vršeći reviziju, dobili potvrdu da nema dokumentacije na temelju koje se izvršilo pomenuto povećanje i da nema nikakvog obrazloženja. Sugerišući da je daljne ispitivanje u domenu istražnih organa.
Borenović je podsjetio da je Ured za reviziju nekoliko puta davao različite preporuke za ubrzanje procesa javne nabavke i izmjenu tenderske dokumentacije, koja bi omogućila prihvatanje ponude za izgradnju, na šta je Tvrtković dodao da UIO nikada nije usvojio ove preporuke, niti je upoznat da li su ikada raspravljali o njima.
Na pitanja drugih članova Komisije o tome da li su postojale opstrukcije pri nabavci i ko je odgovoran za to što proces traje 13 godina, Tvrtković je pojasnio da je teško odgovoriti o opstrukcijama i kako postoje različiti objektivni razlozi, ali da krivica može biti i u institucijama, poput one koja kreira tendersku dokumentaciju, ali i Vijeća ministara.
“Više je tu institucija koje snose dio krivice, u smislu da bi svi trebali biti malo agilniji. Imamo puno razdoblja gdje se ništa ne dešava, godinu-dvije nikakve aktivnosti se ne poduzimaju, čeka se nečije mišljenje”, zaključio je Tvrtković.
Zlatan Begić iz Demokratske fronte, na saslušanju je rekao da “postoje indicije teškog kršenja zakona i visokotarifna korupcija”. A Safet Kešo iz SDA naveo je da će poslije današnjeg saslušanja podnijeti zahtjev Tužilaštvu BiH da se uključi u ovaj slučaj.
Jasmin Emrić, iz NES-a, dao je preporuku državnim revizorima da u svoju praksu uvedu proaktivno dostavljanje informacija Tužilaštvu BiH kada utvrde da je došlo do kršenja zakona. Mada, da je bilo zainteresovanosti, odnosno profesionalnosti, unutar Tužilaštva, razloga za istraživanje ovog slučaja je bilo i bez revizora. S druge strane, revizorski izvještaji su javno dostupni, na stranici Ureda. A valjda se neko zna služiti internetom u Tužilaštvu?
(N.N., Revizije info)
