U Godišnjem izvještaju Evropskog revizorskog suda a 2019. godinu, naglašeno je da Sud stavlja sve veći naglasak na procjenu uspješnosti i dodatne vrijednosti potrošnje sredstava EU-a i njegovih regulatornih mjera.
Vanjski revizori EU-a objavili su 2019. godine 67 izvještaja, pregleda i mišljenja u kojima je riječ o mnogim izazovima s kojima se Unija suočava, kao što su prekogranična zdravstvena briga, energija iz obnovljivih izvora, cyber-sigurnost, migracije i fiskalno upravljanje.
Izvještaj o radu donosi sveobuhvatan pregled revizija koje je Sud proveo i publikacija koje je objavio, provjera koje je obavio u državama članicama i zemljama izvan EU, te, njegove saradnje s glavnim stakeholder-ima tokom 2019. godine. Pružaju se i ključne informacije o osoblju, upravljanju i finansijama Suda, pri čemu revizori na svoju instituciju primjenjuju iste standarde transparentnosti i odgovornosti kao i na subjekte nad kojima provode reviziju.
Sud je 2019. objavio 36 tematskih izvještaja o revizijama uspješnosti i pregleda mjera EU-a, kao i godišnje izvještaje o revizijama usklađenosti za budžet i agencije EU-a, mišljenja o izmijenjenim finansijskim pravilima i primjedbe o sljedećem dugoročnom budžetu EU-a (višegodišnji finansijski okvir za period 2021. – 2027.).
Povrh davanja garancije o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije i pravilnosti rashoda EU-a, revizori su doprinijeli izradi boljih zakona i pomogli garantovati da se politikama i programima EU-a ostvaruje dodatna vrijednost utoliko što se postiže više nego što bi se moglo postići samo mjerama na nacionalnom nivou.
U njihovim preporukama iznose se mogući načini ostvarivanja finansijskih ušteda i izbjegavanja nesvrhovite potrošnje sredstava, boljeg djelovanja i djelotvornijeg ostvarivanja očekivanih ciljeva politika. Iako efekti nekih preporuka mogu biti vidljivi brže nego efekti nekih drugih, izvještaj o radu pokazuje da je stopa provedenosti preporuka visoka, čime se ostvaruju dugoročne koristi za građane: do 2019. provedeno je otprilike 95% preporuka iznesenih u izvještajima iz 2015. godine.
Efekat Suda takođe uveliko zavisi od načina na koji donositelji političkih odluka upotrebljavaju rezultate njegova rada. Izvještaji, pregledi i mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a, jer pomažu Evropskom parlamentu i Vijeću da nadziru postizanje ciljeva EU-a i da pozivaju na odgovornost Komisiju i druga tijela odgovorna za upravljanje budžetom EU-a čiji iznos doseže otprilike 160 milijardi eura godišnje.
Revizori su 2019. godine ponovno predstavili velik broj izvještaja Evropskom parlamentu i Vijeću. Osim toga, raspravili su o glavnim porukama svojih izvještaja s parlamentima 21 države članice, što je najveći broj dosad. Gotovo 90% korisnika izvještaja smatralo ih je korisnima, a više od 80% smatralo je da ona imaju efekta.
Iako svrha revizija koje provode nije otkrivati prevare, Evropskom uredu za borbu protiv prevara (OLAF) prijavili su deset slučajeva u kojima postoji sumnja na prevaru (2018.: 9). Na temelju revizija koje je Sud obavio OLAF je u razdoblju 2010. – 2017. preporučio da se zatraži povrat sredstava u iznosu od ukupno 313 miliona eura.
(revizije.info)
