Regija i svijet

ERS KONSTATOVAO JE DA JE U VISOKORIZIČNIM RASHODIMA PREVIŠE GREŠAKA, ZBOG ČEGA SU IZRAZILI NEPOVOLJNO MIŠLJENJE ZA OVAJ SEGMENT REVIZIJE BUDŽETA EU

U godišnjem izvještaju Evropskog revizorskog suda za finansijsku godinu 2019., revizori su izrazili pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije, kao i svake godine od 2007. Istovremeno su zaključili da je u plaćanjima postojalo previše grešaka, osobito u kategoriji koja je označena kao „visokorizični rashodi”. Zbog toga, uprkos poboljšanjima u određenim rashodovnim područjima, revizori su izrazili nepovoljno mišljenje o rashodima. Također su iskoristili priliku i naglasili da će biti potrebno odlučno i efikasno upravljati finansijskim paketom koji je dogovoren kao odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom i kojim će se rashodi EU u sljedećih nekoliko godina gotovo udvostručiti.

Evropski revizorski sud, kao nezavisni vanjski revizor Evropske unije, svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda budžeta EU te izražava mišljenje o mjeri u kojoj je godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li prihodovne i rashodovne transakcije usklađene s važećim pravilima na nivou EU i država članica.

Ukupni rashodi EU 2019. godine iznosili su 159,1 milijardu eura, što je 1 % bruto nacionalnog dohotka Unije. Odluku o budžetu EU, u kontekstu sedmogodišnjih finansijskih okvira, svake godine donose Evropski parlament i Vijeće.

Budžet EU troši se u velikom broju raznovrsnih područja, kao što su:

o podsticanje ekonomskog razvoja strukturno nerazvijenijih regija;

o promocija inovacija i istraživanja;

o projekti saobraćajne infrastrukture;

o osposobljavanje za nezaposlene osobe;

o poljoprivreda i promocija biološke raznolikosti;

o borba protiv klimatskih promjena;

o upravljanje granicama;

o pomoć susjednim zemljama i zemljama u razvoju.

Otprilike dvije trećine budžetskih sredstava troše se u okviru „podijeljenog upravljanja”, pri čemu države članice raspoređuju sredstva, odabiru projekte i upravljaju rashodima EU.

Ukupan nivo nepravilnosti u rashodima EU i dalje je razmjerno stabilan, te je 2019. bio na stopi od 2,7 % (2018. bila je na 2,6 %). U rashodima EU postoje i pozitivni elementi, kao što su razvoj događaja u području „Prirodni resursi” i stabilni rezultati u području „Administracija”.

Međutim, zbog načina na koji je budžet EU sastavljen i na koji se s vremenom mijenja, visokorizični rashodi 2019. čine više od polovine rashoda obuhvaćenih revizijom (53 %), što je povećanje u odnosu na 2018. To se uglavnom odnosi na plaćanja utemeljena na nadoknadi troškova, npr. u područjima kohezije i ruralnog razvoja, u kojima rashodima EU upravljaju države članice. Na visokorizične rashode često se primjenjuju složena pravila i kriteriji prihvatljivosti. U toj su kategoriji i dalje prisutne značajne greške, uz procijenjenu stopu od 4,9 % (2018.: 4,5 %).

Zaključivši da tolika stopa pokazuje da su greške raširene, revizori su izrazili nepovoljno mišljenje o rashodima EU.

Najčešće greške koje je Sud utvrdio u visokorizičnim rashodima bile su:

o neprihvatljivi projekti i nepridržavanje pravila o unutrašnjem tržištu (posebno nepridržavanje pravila o javnim nabavkama) u području „Kohezija”;

o neprihvatljivi korisnici, aktivnosti ili troškovi u području „Ruralni razvoj, tržišne mjere, okoliš, djelovanje u području klime i ribarstvo”, na koje otpada oko 30 % plaćanja u području „Prirodni resursi”;

o neprihvatljivi troškovi u području „Istraživanje”, u vezi s programima koji čine oko 55 % plaćanja u području „Konkurentnost”; i

o nepridržavanje pravila o javnim nabavkama, nepravilni postupci dodjele bespovratnih sredstava, nepostojanje popratne dokumentacije i neprihvatljivi troškovi u području „Globalna Euvropa”.

Revizori su iskoristili priliku i da se osvrnu na budućnost. Evropsko vijeće postiglo je u julu 2020. politički dogovor o tome da se budžet EU-a za period 2021. – 2027. dopuni privremenim instrumentom za oporavak „Next Generation EU”, kojim se želi odgovoriti na ekonomske i društvene efekte krize uzrokovane bolešću COVID-19. Zbog toga će rashodi EU tokom sljedećih nekoliko godina biti znatno veći.

„Nepovoljno mišljenje Suda o rashodima EU za 2019. podsjetnik je na to da su nam potrebna jasna i jednostavna pravila za sve finansije EU, baš kao i efikasne provjere načina potrošnje sredstava i postizanja željenih rezultata”, izjavio je predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne. „To je posebno važno s obzirom na predviđeni fond za oporavak, kojem je cilj suzbijanje posljedica pandemije bolesti COVID-19. U ovim kriznim vremenima Eropska komisija i države članice imaju golemu odgovornost za dobro i efikasno upravljanje finansijama EU.”

Istovremeno, države članice i dalje iskorištavaju sredstva iz evropskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova sporije nego što je to bilo planirano. Do kraja 2019., predzadnje godine tekućeg sedmogodišnjeg budžeta, isplaćeno je tek 40% (184 milijarde eura) dogovorenih finansijskih sredstava EU za period 2014. – 2020., pri čemu su pojedine države članice iskoristile manje od trećine sredstava. To je dovelo do povećanja nepodmirenih obaveza, koje su do kraja 2019. dosegle iznos od 298 milijardi eura, odnosno gotovo dva godišnja budžeta.

Do krajnjih je primalaca došlo manje od petine podrške EU iz finansijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem, koji predstavljaju alat kojim se pruža finansijska podrška (zajmovi, garancije i vlasnička ulaganja) iz budžeta EU. Za takve je instrumente u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. iz ESI fondova izdvojeno ukupno 16,9 milijardi eura. Do početka 2019. u te je finansijske instrumente uplaćeno 7 milijardi eura. Od tog je iznosa do krajnjih primalaca, u obliku zajmova, garancija i vlasničkih ulaganja, došlo 2,8 milijardi eura. Drugim riječima, na početku šeste godine trenutnog VFO-a do krajnjih je primalaca došlo tek oko 17 % ukupnih sredstava iz ESI fondova za koje su obaveze preuzete u okviru finansijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem.

Inače, svi slučajevi u kojima Sud tokom obavljanja revizije utvrdi da postoji sumnja na prevaru prijavljuju se uredu EU za borbu protiv prevara (OLAF), koji potom odlučuje hoće li provesti istrage i preduzeti daljnje radnje u vezi s tim slučajevima, po potrebi u suradnji s nacionalnim pravosudnim tijelima. Sud je 2019. Godine, među 747 transakcija koje je ispitao radi davanja izjave o garanciji za 2019. pronašao devet slučajeva u kojima postoji sumnja na prevaru te ih je uputio OLAF-u. Taj je broj na sličnom nivou kao i prethodnih godina. Od tih je slučajeva OLAF pokrenuo pet istraga, dok je u četri slučaja odlučio da neće pokrenuti istragu.

(TH, Revizije info)