Evropska komisija, Evropska svemirska agencija (ESA) i razni drugi subjekti EU i izvan sistema EU zajednički upravljaju svemirskim programima EU, u suradnji s državama članicama.
Trenutno postoje tri svemirska programa EU, no na dva od njih otpada lavovski dio ulaganja. To su: Copernicus, u okviru kojeg se dobijaju podaci s pomoću satelita za posmatranje Zemlje i Galileo – globalni sistam za satelitsku navigaciju i određivanje položaja. Treći program, EGNOS – evropski geostacionarni navigacijski system, zbog vrlo specifičnog područja primjene i njegove ograničene finansijske veličine, nije uključen u provedenu reviziju Evropskog revizorskog suda.
Revizori su konstatovali da je do kraja 2020. EU za svoje svemirske programe izdvojila 18,3 milijarde eura, a za razdoblje 2021. – 2027. predvidjela je više od 14 milijardi eura. U svojoj strategiji iz 2016. Evropska komisija obavezala se raditi na ostvarenju najvećih mogućih ekonomskih i društvenih koristi koje donose svemirski programi EU. Međutim, nije definisala koje se koristi očekuju, te, nije utvrdila jasne ciljne vrijednosti kojima bi se pojasnilo što bi se trebalo postići i rokove u kojima je to potrebno učiniti, primjedba je revizora ERS-a.
„S tehnološkog stajališta EU je uspio postati jedan od globalnih aktera u područjima posmatranja Zemlje iz svemira i navigacijskih usluga. Međutim, nedostaje mu sveobuhvatan pristup podsticanju korištenja njegovim svemirskim uslugama, kako bi se ostvarile sve koristi znatnih javnih ulaganja”, izjavio je Mihails Kozlovs, član Evropskog revizorskog suda zadužen za ovaj izvještaj. „S obzirom na to da je većina mjera za razdoblje 2021. – 2027. još na lansirnoj rampi, nadamo se da će naša revizija označiti početak odbrojavanja do uvođenja novog skupa mjera koje mogu pomoći EU da ostvari sve pogodnosti tih dragocjenih resursa.”
Revizori EU utvrdili su da je u pristupu Evropske komisije procjenjivanju razmjera mogućih koristi postojao niz manjkavosti. Slijedom toga, ekonomski efekt na rast i radna mjesta i stvarne ukupne koristi od svemirskih programa nisu poznati, te bi navedeni aspekti mogli biti precijenjeni ili podcijenjeni.
Revizori su utvrdili da je program Galileo, već u trenutku kad je 2016. pušten u rad, kasnio u odnosu na početne planove osam godina. Uprkos tome, u relevantnim segmentima tržišta – kao što su pametni telefoni ili aplikacije u automobilima – u proteklom je periodu ostvaren dobar napredak u pogledu uvođenja prijemnika kompatibilnih sa sistemom Galileo, a time i omogućavanja korištenja njegovim uslugama. Međutim, američki sistem GPS, prvi globalni navigacijski satelitski sistem dostupan u cijelom svijetu, i dalje ima snažan prodor na tržište i trebat će vremena dok se većina korisnika ne počne u većoj mjeri služiti sistemom Galileo. Stanje dodatno pogoršavaju stalna kašnjenja: iako sistem Galileo nudi funkcije koje drugi sistemi nemaju, one još nisu u cijelosti dostupne.
Revizori su također utvrdili da neke od ključnih mjera za promociju korištenja podacima prikupljenima u okviru sistema Copernicus na nivou cijele EU nisu bile dovoljno ciljane, odnosno da nisu doprinijele raširenijem korištenju u očekivanoj mjeri. Kako bi se ostvario puni učinak aplikacija, potrebno ih je upotrebljavati i izvan svemirskog sektora, no i dalje ih najviše upotrebljavaju stručnjaci i naučnici. U pogledu pristupa podacima prikupljenima u okviru programa Copernicus ostvaren je napredak, ali do njih se i dalje dolazi preko prevelikog broja različitih platformi te i dalje nema dugoročne vizije efikasnog pristupa podacima.
U svojoj Svemirskoj strategiji za Evropu iz 2016., Komisija se obavezala da će preduzeti regulatorne mjere kako bi podstakla korištenje rješenjima iz evropskog svemirskog programa. Međutim, nije bilo dovoljno mjera za utvrđivanje regulatornih ili administrativnih prepreka korištenju svemirskim uslugama. Revizori upozoravaju da je Komisija tek djelimično iskoristila potencijal za promociju navedenih usluga u zakonodavstvu ili standardima EU, te, da i dalje postoje znatni nedostaci u pogledu promocije korištenja svemirskim programima EU u zakonodavstvu EU ili međunarodnim standardima. Propisi u mnogim relevantnim područjima, npr. za cestovni prevoz i logistiku, autonomna vozila ili bespilotne letjelice, u najboljem su slučaju nepotpuni, a u najgorem uopšte ne postoje.
(ERS / Revizije Info)
