Mjera u kojoj je Evropska komisija uključila sveobuhvatne prioritete politika, kao što su klimatske promjene, očuvanje biološke raznolikosti, rodna ravnopravnost, održivi razvoj i digitalna tranzicija u programe potrošnje EU uvelike se razlikuje, stoji u izvještaju Evropskog revizorskog suda, objavljenom sredinom novembra ove godine. Rodna ravnopravnost prioritet je koji je najslabije uključen u budžet EU, zaključili su revizori.
Revizori, inače, prvi put izvještavaju o horizontalnim prioritetima politika EU u cjelini. Ispitali su 11 odabranih programa kojima je obuhvaćeno 90 % plaćanja izvršenih do kraja 2021. u okviru četiri naslova višegodišnjeg budžeta EU. Navedenih pet prioriteta relevantno je za postojeći višegodišnji plan potrošnje EU za period do 2027.
U provedenoj reviziji, revizori su utvrdili da bi Komisija trebala na bolji način uključiti sveobuhvatne prioritete politika u svoj okvir uspješnosti, posebno prioritete rodne ravnopravnosti, digitalne tranzicije i ciljeva održivog razvoja te pritom uzeti u obzir troškove i izvedivost svog pristupa.
Iako je navedenih pet horizontalnih prioriteta u različitoj mjeri uključeno u programe potrošnje EU, npr. one u područjima istraživanja, poljoprivrede i regionalnog razvoja, revizori su utvrdili da je Komisija iznijela pretjerano pozitivne zaključke o napretku ostvarenom u dostizanju ciljnih vrijednosti u pogledu uključivanja. Prioriteti klimatskih promjena i biološke raznolikosti većinom su uključeni na odgovarajući način, a ciljevi održivog razvoja koje su postavili Ujedinjeni narodi i digitalna tranzicija uključeni su djelimično. Rodna ravnopravnost, s druge strane, uključena je u znatno manjoj mjeri.
Kad su u pitanju klimatske promjene i biološka raznolikost, Komisija je razvila metode za praćenje potrošnje u više programa kako bi utvrdila koliko finansijskih sredstava za njih izdvaja i o tome izvještavala te je uspostavila okvir za mjerenje doprinosa koji se pruža iz budžeta EU. Međutim, njeno izvještavanje nije tačno. Razlog tomu leži u činjenici što se Komisija služila približnim vrijednostima, kao i u nedostatcima koje su revizori prethodno izdvojili u pogledu precijenjenih iznosa potrošnje.
Komisija u svojim izvještajima iznosi ograničene informacije o doprinosu koji se iz programa EU pruža za ciljeve održivog razvoja i digitalnu tranziciju, dok su se mehanizmi za mjerenje njihovog doprinosa za rodnu ravnopravnost poboljšali, ali su i dalje suočeni s ograničenjima. Komisija provodi praćenje potrošnje za klimatske promjene i biološku raznolikost i počinje pratiti potrošnju za rodnu ravnopravnost. Međutim, ona pruža malo informacija o tome ostvaruje li se potrošnjom EU istovremeno doprinos za više prioriteta.
Inače, ravnopravnost polova jedna je od proklamovanih temeljnih vrijednosti Evropske unije. Prepoznata i kao značajna pokretačka snaga ekonomskog rasta. Evropska komisija, u Strategiji za ravnopravnost polova za period 2020.-2022. navodi da “rodna ravnopravnost donosi više radnih mjesta i veću produktivnost”, pozivajući se na studiju Evropskog instituta za ravnopravnost polova (EIGE), u kojoj se procjenjuje da bi poboljšanje rodne ravnopravnosti moglo dovesti do povećanja BDP-a EU po stanovniku između 6,1% i 9,6% do 2050. godine, s potencijalnim uticajem na BDP u određenim državama članicama EU i do 12%.
Ugovor o funkcionisanju Evropske unije daje osnovu za rodno osviještenu politiku, obavezujući EU da promoviše jednakost muškaraca i žena u svim svojim aktivnostima. Što se odnosi na princip da prava, odgovornosti i mogućnosti žena i muškaraca trebaju biti jednake. No…
U tematskom izvještaju, objavljenom u maju 2021. Evropski revizorski sud zaključio je da i pored evidentne dugogodišnje posvećenosti Unije promociji rodne ravnopravnosti, nije učinjeno dovoljno kako bi se rodno osviještena politika primijenila u praksi, odnosno, kako bi se rodna ravnopravnost sistematski i aktivno promovisala pri oblikovanju politika i potrošnji budžetskih sredstava EU.
Nekoliko studija zaključilo je da se podrška jednakim pravima smanjila u nekim zemljama posljednjih godina. Komisija opisuje napredak u postizanju pune ravnopravnosti polova kao „spor“. „Države članice“, navela je, „u prosjeku su postigle 67,4 od 100 bodova u EU indeksu ravnopravnosti polova 2019., što predstavlja poboljšanje za samo 5,4 boda od 2005. godine”. Međutim, stanje se znatno razlikuje među različitim državama članicama.
Indeks ravnopravnosti spolova proizvodi EIGE i on mjeri rodnu ravnopravnost u šest domena: rad, znanje, moć, novac, zdravlje i vrijeme. Komisija je tržište rada istakla kao jedno od ključnih područja rodne nejednakosti. Napomenuo je da je 2017. godine učešće žena na tržištu rada u EU bilo oko 11,5 procentnih poena manje od učešća muškaraca, a prosječna plaća žena oko 16% niža.
U pandemiji stanje se dodatno pogoršalo.
Evropski revizorski sud, u pomenutom prošlogodišnjem izvještaju navodi da rodno osviještena politika počiva na jednostavnom načelu: pitanje roda mora se uzeti u obzir u svim fazama i svim područjima oblikovanja i provođenja politika. A ključni segment je rodno budžetiranje. Rodno budžetiranje znači primjenu rodne ravnopravnosti na svim nivoima budžetskog procesa. Rodno osviještena izrada budžeta ne svodi se samo na finansiranje inicijativa koje se izravno bave pitanjem rodne ravnopravnosti. Svrha je takve izrade budžeta razumjeti efekat budžetskih i političkih odluka na ciljeve u pogledu rodne ravnopravnosti te iskoristiti te informacije za smanjenje nejednakosti unošenjem promjena u javne prihode i rashode.
Revizori su tada zaključili da još ne postoji efikasan okvir za pružanje podrške uključivanju rodno osviještene politike u budžet EU, kao i da se u budžetskom ciklusu EU nije na odgovarajaći način uzelo u obzir pitanje rodne ravnopravnosti. Evropska komisija nije posvetila veliku pažnju rodnoj analizi politika i programa EU, te se tek u ograničenoj mjeri služila podacima i pokazateljima razvrstanima prema spolu. Na primjer, revizori su utvrdili da su jasni ciljevi povezani s rodnim pitanjima postojali samo u 4 od ukupno 58 programa potrošnje za period 2014. – 2020., a pokazatelji povezani s rodnim pitanjima postojali su za samo njih 5.
Najnoviji izvještaj Evropskog revizorskog suda, pokazuje da njegova prošlogodišnja upozorenja, u ovom kontekstu, nisu shvaćena dovoljno ozbiljno.
(TH, Revizije info; Izvor: ERS)
