Šume i ostalo šumovito područje čine gotovo 180 miliona hektara površine EU, čime pokrivaju 45% njegove ukupne kopnene površine. Prema podatcima Eurostata površina šuma EU u periodu 1990. – 2020. povećala se za 10,2 milijuna hektara. Privatni subjekti posjeduju 60% šuma EU, a 2017. je bruto šumarska proizvodnja, uključujući sječu, dostizala vrijednost veću od 55 milijardi eura.
Iako se površina šuma u EU u posljednjih 30 godina povećala, stanje tih šuma sve je lošije. Prakse održivog upravljanja ključne su za očuvanje bioraznolikosti i borbu protiv klimatskih promjena u šumama.
Šume su dom mnogim vrstama i na njih otpada gotovo 90 % svjetske kopnene bioraznolikosti. Bioraznolikost je bogatija u starijim šumama koje imaju znatno veću količinu mrtvog drva i veću strukturnu složenost. Također je u pravilu bogatija u šumama s malom količinom ljudske intervencije. Mali dio europskih šuma ostao je u primarnom stanju, pri čemu ljudsko djelovanje utječe na više od 95 % šuma EU-a. Šume su klasificirane prema stupnju ljudske intervencije: netaknute šume (2,4 %), poluprirodne šume (93,2 %) i nasadi (4,4 %).
Evropski revizorski sud, u objavljenom izvještaju o provedenoj tematskoj reviziji “Finansijska sredstva EU za bioraznolikost i klimatske promjene u šumama EU: pozitivni, ali ograničeni rezultati”, istako je da u područjima u kojima EU ima punu nadležnost, Evropska komisija mogla preduzeti snažnije mjere, u pogledu zaštite šuma. Na primjer, moglo bi se učiniti više u pogledu borbe protiv nezakonite sječe i povećanja usmjerenosti mjera za šumarstvo u okviru ruralnog razvoja na bioraznolikost i klimatske promjene.
Prihvaćanjem međunarodnih sporazuma (Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti, te Program održivog razvoja do 2030. i njegov cilj održivog razvoja br. 15.), EU se obavezala da će poštovati niz ciljnih vrijednosti koje su direktno povezane s bioraznolikošću u šumama. Osim toga, u Ugovorima EU, Evropsku uniju poziva se na rad na održivom razvoju Evrope. Međutim, u izvještaju o stanju evropskih šuma iz 2020. zaključeno je da se stanje evropskih šuma generalno pogoršava te drugi izvještaji i podaci država članica potvrđuju da je stanje očuvanosti šuma sve lošije.
Iznos finansijskih sredstava izdvojenih iz budžeta EU za šumska područja mnogo je manji od iznosa izdvojenog za poljoprivredu, iako zemljišta pokrivena šumama i područja koja se upotrebljavaju za poljoprivredu zauzimaju gotovo jednake površine. Finansijska sredstva EU namijenjena šumarstvu čine manje od 1% budžeta ZPP, te su usmjerena na pružanje podrške za mjere očuvanja te podrške za sadnju i obnovu šumskih zemljišta. Iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) isplaćuje se 90% finansijskih sredstava EU za šumarstvo.
„Šume imaju višefunkcionalnu ulogu – služe u ekološke, ekonomske i društvene svrhe, te se trenutno radi na uvođenju ekoloških ograničenja, na primjer u pogledu upotrebe šuma za energiju”, izjavio je Samo Jereb, član Evropskog revizorskog suda zadužen za ovaj izvještaj. „Šume mogu djelovati kao važan ponor ugljika i doprinijeti ublažavanju posljedica klimatskih promjena, kao što su šumski požari, oluje, suše i smanjenje bioraznolikosti, ali samo ako su u dobrom stanju. Odgovornost je Evropske komisije i država članica preduzeti odlučnije mjere kako bi se garantovale otporne šume.”
Revizori su utvrdili da se ključnim politikama EU vodi računa o bioraznolikosti i klimatskim promjenama u šumama EU, ali one imaju ograničeni efekat. Na primjer, iako se Uredbom EU o drvnoj sirovini zabranjuje stavljanje na tržište EU nezakonito posječenog drveta i proizvoda od njega, i dalje dolazi do nezakonite sječe. Utvrđeni su nedostatci u garantovanju provođenja navedene uredbe u državama članicama, te, relevantni subjekti, među njima i Komisija, često ne provode efikasne provjere. Komisija ne upotrebljava daljinsko istraživanje (podatke prikupljene posmatranjem Zemlje, mape i fotografije s oznakom geolokacije) na dosljedan način, iako ono ima veliki potencijal za isplativo praćenje velikih područja.
EU je donio nekoliko strategija za rješavanje problema nezadovoljavajućeg stanja bioraznolikosti i očuvanosti šuma EU. Međutim, revizori su utvrdili da je kvaliteta mjera očuvanja za relevantna staništa u šumama i dalje problematična. Uprkos tome što 85% procjena zaštićenih staništa upućuje na loše ili nezadovoljavajuće stanje očuvanosti, cilj većine mjera očuvanja samo je održati stanje, a ne ga obnoviti. Revizori su u nekim projektima pošumljavanja uočili klastere monokulture, dok bi se miješanjem različitih vrsta povećale bioraznolikost i otpornost na oluje, suše i štetnike.
Revizori su zaključili da su mjere ruralnog razvoja imale neznatan efekat na bioraznolikost šuma i otpornost na klimatske promjene, djelimično zbog skromne količine sredstava utrošenih na šume (u praksi ta sredstva čine 3% svih finansijskih sredstava utrošenih za ruralni razvoj) i nedostataka u načinu na koji su oblikovane mjere. Samo postojanje plana upravljanja šumama, što je uslov za primanje finansijskih sredstava iz EPFRR-a, mala je garancija da će finansijska sredstva biti namijenjena aktivnostima koje su održive za životnu sredinu. Nadalje, zajedničkim sustavom EU za praćenje ne mjere se učinci mjera za šumarstvo na bioraznolikost i klimatske promjene.
Evropska komisija je u julu 2021. predstavila svoju novu strategiju EU za šume.
(ERS / TH, Revizije info)
