Ekološki uzgoj primjena je održivih poljoprivrednih praksi za uzgoj usjeva i životinja. On se stoga smatra jednim od ključnih elemenata u ostvarivanju klimatskih i okolišnih ciljeva EU-a. Poljoprivrednici koji se bave ekološkim uzgojem oslanjaju se na prirodne procese i tvari kako bi očuvali plodnost tla, suzbili štetočine i bolesti te promicali zdravlje i dobrobit stoke.
„Europska unija suočena je s izazovom jamčenja sigurnosti opskrbe hranom uz istodobno ozelenjivanje poljoprivrednog sektora i smanjenje razine onečišćenja te opterećenosti okoliša. Ekološki uzgoj jedan je od načina na koji se može povećati održivost poljoprivrede i EU ima ambiciozne ciljeve u tom području. Kako bi se iskoristile prednosti ekoloških praksi, mora ih se na odgovarajući način poduprijeti u smislu financiranja i općeg političkog okvira. U okviru revizije koju će provesti Sud će ispitati je li to doista slučaj i što bi se moglo poboljšati kako bi se zajamčilo da se novac poreznih obveznika troši na najbolji način“, izjavila je Keit Pentus-Rosimannus, članica Suda zadužena za ovu reviziju.
Prema navodima Eurostata udio poljoprivrednog zemljišta EU-a pod ekološkim uzgojem povećao se s 5,9 % 2012. na 9,1 % 2020. Otad je Europska komisija u okviru strategije „od polja do stola” i Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. postavila ciljnu vrijednost u skladu s kojom bi se do 2030. na 25 % poljoprivrednog zemljišta EU-a trebao obavljati ekološki uzgoj.
Ekološki uzgoj uređen je i certificiran na razini EU-a. Komisija u prvom redu podupire razvoj ekološkog uzgoja u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), kojom su obuhvaćene i druge okolišne i klimatski neutralne poljoprivredne prakse (vidjeti i tematsko izvješće 16/2021 o klimi i ZPP-u). EU je u razdoblju 2014. – 2022. u okviru ZPP-a usmjerio 9,1 milijardu eura u potporu poljoprivrednicima u njihovu prijelazu na ekološke uzgojne prakse i njihovo očuvanje.
Sud će u okviru ove revizije ispitati je li okvir mjera koji su utvrdile i koji provode Komisija i države članice djelotvoran i prikladan, odnosno, je li njime pružen doprinos održivom razvoju ekološkog uzgoja i zajamčeno ostvarivanje povezanih ciljeva. Osim revizijskih aktivnosti koje je proveo na razini Komisije, Sud je odabrao četiri države članice (Italiju, Austriju, Poljsku i Rumunjsku) za pomnije ispitivanje. Sud bi, kako očekuje, revizijsko izvješće o ovoj temi trebao objaviti za otprilike godinu dana.
(ERS / Revizije info)
