Evropska unija posvećeno radi na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja UN-a, od kojih sedam ima direktan ili indirektan efekat na tlo. Međutim, trenutno ne postoji usuglašena definicija održivog upravljanja tlom širom EU. Komisija priprema zakonodavnu inicijativu o upravljanju tlom u EU, njihovoj zaštiti i obnovi, te je upravo objavila prijedlog nove direktive EU o zdravlju tla, o kojoj će u narednim mjesecima raspravljati Evropski parlament i Vijeće EU-a. Cilj EU je dovesti svoja tla u zdravo stanje do 2050. godine.
Tlo osigurava hranjive materije, vodu, kisik i površinu za rast biljaka. Međutim, prekomjerna upotreba đubriva u poljoprivredi ima štetan efekat na kvalitet vode i raznolikost flore i faune, podsjeća se u izvještaju Evropskog revizorskog suda.
Pravilima EU, npr. onima kojima su uređene zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i Direktiva o nitratima, podstiču se poboljšanja u području upravljanja tlom i stajskim đubrivom. Najbolja procjena koju su revizori iznijeli u pogledu iznosa finansiranja u okviru ZPP-a namijenjenog postizanju zdravlja tla u periodu 2014.–2020. kreće se oko 85 milijardi eura, a Direktivom o nitratima ograničava se upotreba dušika iz stajskog đubriva u onečišćenim područjima.
„Tlo je neophodno za život i neobnovljivi je resurs”, izjavila je Eva Lindström, članica Suda zadužena za ovaj izvještaj. „Međutim, u Evropi je tlo na velikom području nezdravo. Ta bi činjenica trebala podstaći EU da napokon zasuče rukave i vrati svoja tla u dobro stanje. Ne smijemo okrenuti leđa budućim naraštajima. Predstojeće promjene pravila EU prilika su za zakonodavce EU da podignu nivo standarda u vezi s tlom širom Evrope.”
U istraživanjima se pokazalo da će ekosustav tla u Evropi zbog različitih faktora i dalje degradirati. Otprilike 25% tla u EU zahvaćeno je erozijom tla većom od preporučenog održivog praga i većini tla u EU ujedno prijeti opasnost od gubitka bioraznolikosti. Tlu je potreban dušik kako bi omogućio rast biljaka. Nedostatak dušika može dovesti do degradacije tla dok njegova prekomjerna količina može uzrokovati onečišćenje voda i eutrofikaciju. Najveće vrijednosti onečišćenja u periodu 2012. – 2015. u EU zabilježene su u Cipru i Holandiji. U Holandiji je ujedno zabilježena najveća vrijednost za period 2016. – 2019., odnosno posljednji period za koji su podaci dostupni.
Revizori su utvrdili da bi se instrumentom EU, kojim se nastoji garantovati da poljoprivrednici ispunjavaju uslove životne sredine – tzv. „višestruka usklađenost” – mogle ukloniti prijetnje za tlo, jer se njime utvrđeni standardi primjenjuju na 85 % poljoprivrednih zemljišta. Međutim, ti uslovi, koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi primali plaćanja u okviru ZPP-a, nisu dovoljni. Zahtjevima koje su zemlje EU utvrdile u pogledu tla rijetko se iziskuju promjene poljoprivrednih praksi te se njima može tek neznatno poboljšati zdravlje tla. Iako su za period 2023.–2027. ostvarena određena poboljšanja, promjene koje su dosad uvedene u nekim državama članicama nisu dovoljne i mogle bi imati tek malen učinak na održivo upravljanje tlom i stajskim đubrivom.
Zemlje EU-a trebale su finansijska sredstva dodijeliti područjima s akutnim problemima u vezi s tlom. Međutim, one su tako usmjerile tek malen dio finansijskih sredstava EU u području ruralnog razvoja, pri čemu je riječ o sredstvima koja se upotrebljavaju u svrhu pružanja podrške dobrovoljnim poljoprivrednim praksama povoljnim za životnu sredinu. Programi ruralnog razvoja zemalja EU sadržavali su mali broj mjera za upravljanje stajskim đubrivom uprkos poznatim problemima s viškovima dušika.
Komisija nailazi na poteškoće kad je riječ o pružanju pregleda načina na koji zemlje EU primjenjuju zahtjeve u pogledu upravljanja stajskim đubrivom, jer zemlje dostavljaju necjelovite podatke. Nedostatak podataka dovodi i do nemogućnosti izračunavanja prosjeka EU. Osim toga, zbog odstupanja se smanjuje efikasnost ograničenja u pogledu primjene stajskog đubriva. Npr., onečišćenje tla povećalo se na poljoprivrednim imanjima kojima su odobrena odstupanja u pogledu graničnih vrijednosti za dušik. Revizori ujedno ističu da su postupci zbog povrede prava pokrenuti protiv zemalja u pogledu Direktive o nitratima veoma dugotrajni.
(Revizije info / Izvor: ERS)
