Od 25 do sada objavljenih izvještaja o finansijskim revizijama za 2019. godinu, koje je proveo Ured za reviziju institucija u FBiH, svega 2 institucije nisu dobile pozitivno mišljenje. U oba slučaja radi se o agencijama – Agenciji za nadzor nad tržištem BiH i Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. I u oba slučaja ocjene su – mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje.
I, u oba slučaja, osnov za izricanja ocjena ticao se nepravilnosti u zapošljavanju.
Kod Agencije za nadzor nad tržištem BiH, osnov za izricanje ocjene bila je činjenica da je ostvareni broj zaposlenih u toku godine bio veći od broja odobrenog u Zakonu o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, što je posljedica netransparentnog zapošljavanja dva lica na određeno vrijeme bez javnog konkursa i prijema istih u stalni radni odnos nakon obnavljanja ugovora na određeno vrijeme u periodu dužem od dvije godine. Dodatno, skrenuta je pažnja na to da Agencija nije preduzela aktivnosti na usklađivanju postojeće Mape poslovnih procesa i Registra rizika sa Smjernicama za provođenje procesa upravljanja rizicima u institucijama BiH. Za ispravljanje uočenih nedostataka, Ured za reviziju je Agenciji uputio 3 preporuke.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH mišljenje s rezervom je dobila zato što zapošljavanje u 2019. godini nije vršeno uz dosljednu primjenu odredaba Zakona o radu u institucijama BiH.
Naime, Agencija se, kod zapošljavanja na određeno vrijeme, poziva na član 9. i član 16. Zakona o radu u institucijama BiH. Članom 9. stav (1) tačka c) Zakona definirano je kako se javni oglas ne raspisuje za prijem u radni odnos zaposlenika na određeno vrijeme do tri mjeseca kada, zbog hitnosti obavljanja posla, iznenadnog povećanja obima posla i iznenadne odsutnosti zaposlenika, nije moguće pravovremeno provesti javni oglas. Članom 16. stav 3. definirano je da za obavljanje izvanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao, a koji nisu trajnijega karaktera, kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog zaposlenika, može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenika, a najduže dvije godine. Angažovanje je vršeno na sistematiziranim radnim mjestima po tri mjeseca, bez prekida ugovora o radu između dva angažmana. Revizori nisu došli do zaključka da je zapošljavanje na određeno vrijeme izvršeno zbog hitnosti i nepredviđenog povećanja posla koje nije trajnog karaktera, s obzirom na to kako se angažiranje vrši već duže vremensko razdoblje. Iako je Agencija smanjila broj osoba angažiranih na ovakav način u odnosu na prethodnu godinu (s osam osoba na tri), revizori su mišljenja kako je upošljavanje na ovakav način netransparentno.
Dodatno, skrenuta je pažnja da nije donesen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa važećim odlukama Vijeća ministara BiH. I da odluka o popisu esencijalnih lijekova u BiH još uvijek nije upućena u proceduru usvajanja prema Vijeću ministara iz razloga što Ministarstvo finansija i trezora BiH nije dalo svoje mišljenje o ovoj odluci, iako je Agencija više puta upućivala prijedlog navedene odluke na mišljenje Ministarstvu.
U cilju ispravljanja uočenih nedostataka, Ured za reviziju je Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH uputio 6 preporuka.
Inače, ovo je prvi put nakon 2010., kada je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, za prvu punu kalendarsku godinu svog rada, dobila mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje (i za finansijske izvještaje i za usklađenost sa zakonima i drugim propisima), da Agencija nije dobila oba pozitivna mišljenja od Ureda za reviziju institucija BiH.
(TH, revizije.info)
