Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine 10.12.2025. objavio je izještaj o provedenoj reviziji učinka na temu: „Aktivnosti institucija BiH na osiguravanju konkurencije u javnim nabavkama“, s ciljem da se utvrdi koliko su institucije efikasne u tom kontekstu.
Prezentirani cilj revizije, međutim, gotovo je ciničan, jer ne da je svima jasno da institucije u BiH (ne samo na državnom nivou, naravno) nisu efikasne u preduzimanju aktivnosti u osiguravanju konkurencije u javnim nabavkama, nego nevladine organizacije već godinama upozoravaju da su su te institucije, zapravo, izuzetno efikasne upravo u izbjegavanju osiguravanja poštene konkurencije u javnim nabavkama i raznim drugim zloupotrebama, koje javne nabavke čine jednim od žarišta sistemske korupcije i pljačke javnih sredstava.
Pritom, prema procjenama, vrijednost javnih nabavki u BiH predstavlja 10% ukupnog nominalnog BDP-a zemlje. A prema podacima o izvršenju budžeta institucija BiH, institucije BiH za javne nabavke godišnje izdvajaju oko 15% svog budžeta. Dakle, radi se o ogromnim sredstvima.
Transparency International upozorava da Korupcija u javnim nabavkama povećava vrijednost javnih ugovora i preko 50% i da, pored finansijskih gubitaka, šteta uzrokovana nižim kvalitetom pruženih javnih usluga može imati i druge nepredvidive posljedice, čak i gubitak ljudskih života.
Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine u prvoj sveobuhvatnoj analizi primjene izuzeća od Zakona o javnim nabavkama u periodu od 2023. do 2025. došla je do zabrinjavajućih rezultata: više od dvije milijarde KM javnog novca potrošeno je bez primjene osnovnih principa transparentnosti, konkurencije i jednakog tretmana.
A sada imamo i nalaze revizora, koji su na tragu javne percepcije o ovom pitanju.
Provedena revizija je utvrdila da institucije BiH ne djeluju uvijek transparentno, jednako i nediskriminirajuće prema svim ponuđačima u postupcima javnih nabavki, čime ne osiguravaju pravičnu i aktivnu konkurenciju. Pri čemu je postojanja konkurencije, odnosno prisustva većeg broja ponuđača koji se nadmeću za dobijanje ugovora, ključno za dobar ishod postupaka javnih nabavki i dolazak do boljeg odnosa cijene i kvaliteta ponuđenih roba i usluga. No, uprkos tome, primjetan je trend pada konkurencije. Prema prosječnom broju primljenih ponuda, konkurencija u BiH je slabija od zemalja u okruženju. Na probleme u osiguravanju konkurencije ukazano je i kroz Izvještaj o napretku BiH za 2022. godinu u kojem je konstatovano da svaki drugi tender ima samo jednu ponudu, a da je prosječan broj ponuda po postupku dvije ponude. Rezultat je to raširene svijesti, bazirane na iskustvu, o besmislenosti prijavljivana na tendere bez političkih veza i unaprijed dogovorenih uslova.
“Utvrđeno je nedovoljno korištenje dostupnih alata za jačanje transparentnosti i ograničavanje konkurencije kroz tendersku dokumentaciju i ocjenjivanje ponuda. Nedovoljno jasno definisani postupci ispitivanja tržišta, kao i ustaljene prakse koje odstupaju od principa transparentnosti i konkurentnosti, ukazuju na slabosti koje ograničavaju konkurenciju u postupcima javnih nabavki. Izostanak sistemskog praćenja, analize postupaka i žalbi, dodatno onemogućava institucijama da na vrijeme identifikuju i otklone uočene nedostatke i unaprijede konkurenciju.”, navodi se u izvještaju. I dodaje:
“Utvrđeno je da nadležne institucije nisu efikasne u uspostavi mehanizama koji treba da doprinesu većoj konkurenciji u javnim nabavkama. Sve funkcionalnosti elektronskih nabavki, koje bi omogućile lakši pristup tržištu, smanjile administrativne barijere i podstakle učešće većeg broja ponuđača, još uvijek nisu uspostavljene. Napredak u ovom procesu u velikoj mjeri zavisi od planiranih zakonskih izmjena. Uspostavljeni mehanizam e-aukcije nije postigao očekivani efekat povećanja konkurencije i smanjenja cijena. Više od polovine planiranih e-aukcija nije provedeno, a u nekim slučajevima, ugovori su dodijeljeni ponuđačima s višim cijenama, što je dovelo do gubitka ušteda. Iskustva u primjeni ukazuju na brojne operativne i sistemske slabosti koje umanjuju efekte ovog alata i ukazuju na potrebu za temeljnim unapređenjem. Kašnjenje specijalnog nadzora usporava smanjenje rizika od zabranjenih sporazuma i smanjuje efikasnost sistema.”
Profesionalno, ali naivno, revizori su nadležnim institucijama uputile preporuke u cilju unapređenja konkurencije u javnim nabavkama. Kažemo “naivno”, jer da su htjeli urediti oblast javnih nabavki tako da mogućnost zloupotreba bude svedena na minimum, političari u BiH ne bi desetljećima izbjegavali da prihvate i preporuke iz Evropske unije i zahtjeve civilnog društva u BiH, odnosno ne bi donosili zakone koji te preporuke i zahtjeve ignorišu ili ih pod pritiskom “prihvataju” ali redovno u takvom obliku da oni predstavljaju suprotnost od postavljenog cilja. Najčešće, po onoj: “Korak naprijed a dva nazad”.
(N.N., Revizije info & Odgovorno)
