Državni ured za reviziju je, ovih dana (31.03.), Hrvatskom saboru, dostavio, u zakonom propisanom roku, Izvještaj o radu Državnog ureda za reviziju za 2019. godinu. Osim toga, Saboru su dostavljeni i: Izvještaj o obavljenoj finansijskoj reviziji korisnika državnog budžeta, u čijem je prilogu 25 pojedinačnih izvještaja (deset ministarstava, četri zavoda, četri agencije, tri centra, dva instituta, te, dva druga korisnika), Izvještaj o obavljenoj finansijskoj reviziji lokalnih jedinica, u čijem je prilogu 75 pojedinačnih izvještaja (20 županija, 29 gradova i 26 opština), Izvještaj o obavljenoj finansijskoj reviziji sportskih udruženja, u čijem su prilogu 24 pojedinačna izvještaja (Hrvatskog olimpijskog odbora, 16 sportskih zajednica i zajednica sportskih udruženja, te, sedam sportskih saveza), te, Izvještaj o obavljenoj reviziji učinka mjera i aktivnosti preduzetih za ublažavanje siromaštva u Republici Hrvatskoj. Svi izvještaji dostavljeni su i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te objavljeni na mrežnim stranicama Ureda.
S druge strane, Odbor za finansije i državni budžet Hrvatskog sabora, kao tijelo koje u okviru svojih nadležnosti ima i praćenje rada Državnog ureda za reviziju, nastavlja redovno održavati sjednice, pa je upravo juče (02.04.) održao svoju 94. sjednicu u ovom sazivu. U skladu sa aktuelnim okolnostima – elektronskim putem.
I Hrvatski sabor redovno održava zasjedanja, pa i danas (03.04.), treći dan za redom, kada predsjednik Vlade Saboru predstavlja novi paket mjera za pomoć privredi u krizi uzrokovanoj epidemijom. Samo je i način rada Sabora prilagođen uslovima Pandemije (pa zasjedanjima na kojim se održava rasprava o tačkama dnevnog reda prisustvuju po 2 predstavnika svakog kluba u Saboru, a svi poslanici će doći samo na glasanje, koje je planirano za utorak, 07.04.) i uslovima posljedica zemljotresa (pa se zasjedanja ne održavaju u zgradi Hrvatskog sabora, koju je potrebno sanirati, nego u bivšoj zgradi INA-e).
Uglavnom, obezbjeđeni su uslovi za demokratski dijalog i kontrolu rada izvršne vlasti, od neposredno izabranih predstavnika građana. Sabor, dakle, raspravlja i odlučuje o Vladinim mjerama, uključujući i one o aktuelnoj pandemijskoj krizi, ali i o opozicionim zakonima kojim se nudi rješenje za krizu. A u parlamentarnoj raspravi, ovih dana, dotaknuta je i tema revizije – poslanik Branko Hrg (HDS) je, u raspravi na temu Izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima, naglasio da je potrebno i u ovim vanrednim trenucima, biti svjestan da postoje određene rupe u funkcionisanju lokalne samouprave, te, da je činjenično stanje takvo da se u nekim općinskim vijećima trguje, vijećnici se kupuju i daju im se poslovi u gradskim firmama, kako bi se očuvala većina u vijeću, dodajući kako je mišljenja da to nitko ne kontroliše, niti na to reaguje, a da za provođenje revizije poslovanja svih opština jednostavno nema dovoljno ljudi.
Dakle, u Hrvatskoj se politički život i rad institucija odvija bez ozbiljnijih problema. Pandemija nije iskorištena ni za suspendiranje demokratije, ni za nastavak nerada i demonstriranja nesposobnosti.
U BiH, međutim, stanje je sasvim drugačije. Revizorski uredi, po trenutnim informacijama, nakon blage panike, uzrokovane vanrednim mjerama uvedenim u entitetima, nastavljaju da rade svoj posao. Međutim, pandemija se pretvorila u izgovor za nastavak nerada i blokada u određenim segmentima funkcionisanja zakonodavne vlasti. Pa tako još uvijek, 26 mjeseci od posljednje održane sjednice tog tijela, nemamo kompletiranu i za rad osposobljnu komisiju odgovornu za reviziju u Federalnom parlamentu. Još uvijek nemamo ni komisiju za izbor generalnog revizora državnog ureda za reviziju, iako taj ured već pola godine funkcioniše bez čelnog čovjeka (od smrti posljednjeg generalnog revizora Dragana Vrankića, 06.10.2019.). Odbor za reviziju NS RS nije, u 2020. godini održao nijednu sjednicu. A u Republici Srpskoj, od danas (03.04.) stupa na snagu vanredno stanje, što znači da je do daljnjeg suspendovan rad Narodne skupštine Republike Srpske. Dok se u Federaciji zakazane sjednice Parlamenta neodržavaju, zbog neadekvatne odluke Federalnog štaba Civilne zaštite, koji je, fokusiran na mjere protiv pandemije, nerazmišljajući o široj slici i posljedicama, izjednačio sva okupljanja, i praktično onemogućio rad najvišeg zakonodavnog tijela u zemlji, dovevši ga u ravan sa turbo folk koncertima, tržnim centrima ili okupljanjima po kafanama.
Dakle, nema parlamentarne kontrole nad radom izvršne vlasti, u zemlji. I to sa vrlo neuvjerljivim izgovorom.
(SŠ, revizije.info)
