Republičko i okružna javna tužilaštva u Republici Srpskoj nisu sproveli istrage u 84 odsto, a obustavila su istrage u 16 odsto dostavljenih izvještaja o finansijskoj reviziji sa negativnim mišljenjem, te nisu optužili nikog od odgovornih za koruptivne revizorske nalaze, pokazala je analiza Centra za humanu politiku.
Ovo istraživanje pokazalo je da revizorski izvještaji javnog sektora u RS završavaju samo na mišljenju, odnosno nalazima i da su preporuke samo “mrtvo slovo na papiru”.
– Najčešći koruptivni nalazi u izvještajima o finansijskoj reviziji su nezakonite nabavke, zapošljavanje bez javnog oglasa i dodjela grantova bez oglašavanja i poštenih kriterijuma. Najteži koruptivni nalazi u izvještajima o reviziji učinka su nenaplaćena dugovanja od nekoliko stotina miliona maraka za električnu energiju, doprinose i druge javne obaveze, distributivni gubici od 23,5 odsto u Elektroprivredi RS. Takođe i nenamjensko korištenje sredstava od vodne naknade, neodržavanje objekata za odbranu od poplava, neplaćanje većeg dijela naknade za eksploataciju mineralnih resursa i bespravna, nekontrolisana i štetna eksploatacija šljunka i drugih mineralnih resursa – predstavio je izvještaj CHP predsjednik Momir Dejanović.
On je za naš portal precizirao da se CHP fokusirao na koruptivne nalaze u revizorskom izvještajima i istraživao postupanje tužilaštava po revizorskim izvještajima sa koruptivnim nalazima u periodu od 2012. go 2018. godine.
– Analizom revizorskih izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora RS utvrđeno je da izvještaji o finansijskoj reviziji sa negativnim mišljenjem sadrže koruptivne nalaze, da izvještaji o finansijskoj reviziji sa rezervom i pozitivnim mišljenjem sa skretanjem pažnje sadrže nalaze koji bi mogli imati koruptivna obilježja i da izvještaji o reviziji učinka sadrže nalaze koji imaju ili bi mogli imati koruptivna obilježja – naveo je Dejanović.
ŠTA RADE TUŽILAŠTVA?
U istraživanju je utvrđeno da Republičko i Okružna javna tužilaštva nisu sproveli istrage po 84 odsto i obustavila su istrage po 16 odsto dostavljenih izvještaja o finansijskoj reviziji sa negativnim mišljenjem. Da nisu po službenoj dužnosti razmatrala izvještaje o finansijskoj reviziji sa rezervom i pozitivnim mišljenjem sa skretanjem pažnje i izvještaje o reviziji učinka i nisu optužili nikog od odgovornih za koruptivne revizorske nalaze.
Republičko javno tužilaštvo, po tim nalazima CHP, ne koristi zakonska ovlaštenja i mogućnosti da vrši nadzor na radom Okružnih tužilaštava i da od njih zahtijeva dostavljanje izvještaja o postupanju po revizorskim izvještajima, da daje opšta ili pojedinačna obavezujuća uputstva okružnim tužilaštvima, sprovodi istrage i povjerava predmete drugim Okružnim tužilaštvima i tužiocima.
U predlozima rješenja za poboljšanje stanja u procesuiranju i kažnjavanju odgovornih za negativne izvještaje, CHP smatra da je, osim korištenja zakonskih ovlaštenja i mogućnosti Republičkog javnog tužilaštva, potrebno izvršiti sistemske promjene koje bi podrazumijevale drugačiji način izbora, ograničen vremenski mandat, veću odgovornost, obavezu postupanja po objavljenim revizorskim izvještajima i ukidanje monopola na optuživanje tužilaca i obezbijediti veći civilni i medijski pritisak na rad tužilaštava.
JAVNE NABAVKE I GRANTOVI
CHP je istraživanjem obuhvatio i cijeli prostor BiH, odnosno oba entiteta. Tako je utvrđeno da Tužilaštvu BiH javne institucije dostavljaju izvještaje o reviziji, u kojima su nalazi da javne nabavke nisu vršene u skladu sa zakonom, da se nenamjenski troše sredstava za putne troškove i reprezentaciju i da se netransparentno zapošljava imaju ili bi mogli imati koruptivna obilježja.
Kao primjeri u izvještaju pojedinačno za određenu godinu se navodi da se ne primjenjuju propisane procedure za dodjelu grantova institucija BiH, dodjela grantova nije vršena na transparentan način u svim slučajevima, kriteriji za dodjelu grantova ne primjenjuju se na sve korisnike, a u određenim slučajevima bili su utvrđeni i na diskriminatornoj osnovi, izbor korisnika u određenim slučajevima nije izvršen u skladu sa uspostavljenim kriterijima.
CARINJENJE POLOVNIH VOZILA
Izvještajem CHP ustanovljeno je da u 2018. godini nije uspostavljen sistem carinjenja polovnih motornih vozila koji bi bio jednoobrazan, transparentan i otklanjao sumnju u mogućnost zloupotreba.
Nije osigurana jednoobraznost u utvrđivanju carinske vrijednosti vozila u različitim carinskim ispostavama, neujednačenost kriterija na osnovu kojih se utvrđuje i dokazuje carinska vrijednost polovnih vozila uzrokovale su situaciju da je carinjenje polovnih motornih vozila ”povoljnije” u određenim carinskim ispostavama.
Takođe, nije vršena analiza usaglašenosti praksi utvrđivanja carinske vrijednosti vozila u različitim carinskim ispostavama i nisu preduzete mjere koje će ih ujednačiti, što stvara prostor za moguće zloupotrebe u korištenju diskrecionog prava utvrđivanja carinske vrijednosti korištenih vozila.
(Lj. Đurić, mojasrpska.info, 24.02.2020.)
