Kasno sinoć (23.2.2022.), razmotrivši i „primivši k znanju“ 4 preostala izvještaja, Skupština Brčko distrikta konačno je okončala svoju obavezu razmatranja izvještaja o finansijskoj reviziji institucija Distrikta za 2020. godinu.
Razmatranje ovih, ukupno 29, izvještaja započeto je još u junu 2021. godine, razmatranjem prva dva izvještaja, potom, nastavljeno, sa nepotrebnim kašnjenjem, tek u oktobru, sa najprije 10 razmotrenih na zasjedanju održanom 13., a onda još 3, na zasjedanju 28.10., te u novembru (11.), kada je razmotreno još 6, te 15. decembra, kada je razmotreno još 4 izvještaja. Potom je ponovo nastupila skoro dvoipomjesečna pauza, do jučerašnjeg razmatranja, koje je, zamalo, ponovo bilo odgođeno za naredno zasjedanje, nekad u martu, ali su poslanici, većinom glasova, na prijedlog predsjednika Skupštine, prihvatili da rade poslije 20 sati, kada su ove tačke tek došle na dnevni red, zbog prethodnih kašnjenja s početkom sjednice i dugih pauza u njenom radu.
Sretna okolnost je da je u prethodnoj godini Ured za reviziju institucija u Brčko distriktu prekinuo praksu čekanja da izvještaji budu razmotreni na Skupštini, nego ih je počeo objavljivati kako je koji bio finaliziran. Što je značajno povećalo i transparentost čitavog procesa a i uticaj tih izvještaja na javnost. Pa i na ozbiljnost s kojom su prihvaćeni od strane poslanika.
Jedan od razloga ovako kasnog završetka razmatranja revizorskih izvještaja, na kojima je Ured rad završio još početkom septembra, je svojevremena odluka da se izvještaji ne razmatraju odjednom ili u velikim grupama (13.10., kada je ta odluka donesena na sjednici je bilo 10 izvještaja), nego u manjim, u cilju omogućavanja kvalitetnije rasprave o njima, bez pritiska da se sve završi što prije, koji je u prošlosti (pa i na toj sjednici 13.10.) obesmišljavao obavezu razmatranja izvještaja na Skupštini, pretvarajući je u čistu formalnost.
No, nesprovođenje drugog zaključka koji je donesen, nakon rasprave poslanika u oktobru – o obaveznom prisustvu predstavnika revidiranih institucija tokom rasprave o revizorskim izvještajima koji se odnose na te institucije – rezultiralo je istim učinkom.
Poslanici suočeni sa činjenicom da na sjednici nema prisutnih predstavnika revidiranih institucija koji bi im mogli dati odgovore na postavljena pitanja, odustali su od rasprave, nakon što su više puta ponovili svoje nezadovoljstvo takvom situacijom i odnosom rukovodstava revidiranih subjekata. Navevši niz ozbiljnih pitanja koja su željeli postaviti ovim povodom, više kao ilustraciju ozbiljnosti svoje namjere i logičnosti tog zahtjeva.
Sam zamjenik generalnog revizora, koji je na ovoj sjednici, po ovlaštenju generalne revizorke, predstavljao Ured za reviziju, dao im je za pravo, kratkom reakcijom na njihova pitanja:
„Mi smo konstatovali šta smo imali konstatovati. Odgovore na ta pitanja treba da daju revidirani klijenti, a ne mi.“
Dodatno neprihvatljivom, gotovo grotesknom, čitavu situaciju učinio je prisutni Gradonačelnik, koji je pokazao krajnje nepoštovanje poslanika, a time i Skupštine u cjelini, ignorisavši direktno mu postavljena pitanja u vezi realizacije konkretno navedenih revizorskih preporuka, gledajući ispred sebe i tek na pitanje predsjednika Skupštine da li će odgovoriti na pitanje, „procijedivši“: „Ne.“. Da bi Predsjednik, kako bi prevazišao tu neugodnu situaciju, poslanicima to „preveo“ (na način na koji se indijansko „Haug“, prevodi u lošim western filmovima), kao: „Evo Gradonačelnik kaže da je to tačka revizije i da kad bude na dnevnom redu pitanje koje se konkretno tiče ove problematike će odgovoriti.“ (ako bude bolje raspoložen valjda i pitanja mu se više svide?), pa je još, nakon protesta poslanika, dopunio ovaj „prevod“, a onda brzo prešao na drugu temu.
I tako se završilo nešto što je trebalo biti demokratska, konstruktivna rasprava o nalazima i preporukama revizora, koja bi dovela do poboljšanja rada institucija, otklanjanju nepravilnosti i nezakonitosti u tom radu, a sve u cilju veće efikasnosti, ekonomičnosti i boljeg kvaliteta usluga koje one pružaju građanima.
Podsjetimo, u relativno nedavno objavljenom istraživanju Centara civilnih inicijativa navedeno je da je realizacija revizorskih preporuka institucija Brčko distrikta svega 23,5%, odnosno da je od 937 preporuka datih institucijama u 2018. i 2019. godini, u potpunosti realizovano svega 220.
„U Brčko distriktu je primjetno da ne postoji kontrola nad provedbom revizorskih preporuka od strane institucija, dok zakonodavni okvir ne predviđa nikakve mjere po ovom pitanju. S druge strane institucije ne pokazuju spremnost da samostalno ispravljaju nepravilnosti i slabosti na koje im Ured ukazuje kroz izvještaje o finansijskoj reviziji. Kao posljedica toga, realizacija revizorskih preporuka u institucijama Brčko distrikta je na veoma niskom nivou i ima negativan trend. Svake godine broj ponovljenih preporuka raste, što je posebno izraženo u 2020. godini gdje je ponovljeno više od 60% preporuka iz prethodne godine. Podaci iz revizorskih izvještaja ukazuju na potrebu hitnog donošenja mjera koje bi imale za cilj podsticanje realizacije revizorskih preporuka, odnosno pravovremeno otklanjanje uočenih nedostataka što bi doprinijelo da se novac građana troši efikasnije i odgovornije.“, istakli su iz CCI.
Svojevrsno javno saslušanje predstavnika revidiranih institucija, pred poslanicima Skupštine distrikta, za šta se zalaže dio poslanika, bilo bi svakako korak u tom pravcu. A i “buđenje” Komisije za praćenje rada Vlade, institucija Brčko distrikta i predstavke građana, kojoj je obaveza da prije Skupštine razmatra revizorske izvještaje. Ali koja tu obavezu tretira kao čisto formalnu, i nažalost nema običaj ni da zauzima stav, ni da saslušava predstavnike institucija, ni da Skupštini predlaže određene zaključke, nego samo – „prosljeđuje izvještaje Skupštini“???
(N.N., Revizije info)
