Digitalizacija je jedan od strateških prioriteta kad je riječ o javnoj upravi EU. Evropska komisija u svojoj je digitalnoj strategiji iz 2018. istakla cilj da do 2022. postane „istinski digitalna”. Sredinom 2022. uslijedila je nova digitalna strategija, koja sadrži ključne mjere koje treba provesti do kraja 2024.
„Iako je ostvaren određeni napredak, u provođenju nekih ključnih mjera zabilježena su znatna kašnjenja i premašenja budžeta te je digitalizacija i dalje u izgradnji”, izjavila je Laima Liucija Andrikienė, članica Suda zadužena za ovaj pregled. „Postoji velik broj IT sistema za upravljanje operativnim rashodima budžeta EU, koje je potrebno uskladiti i pojednostaviti s ciljem povećanja interoperabilnosti i transparentnosti. Činjenica da se pravilima EU u državama članicama i svim upravljačkim tijelima ne zahtijeva ujednačena upotreba zajedničkih IT alata u svrhu zaštite rashoda EU dodatna je otežavajuća okolnost.”
Komisija je digitalizirala svoje sisteme za plaćanja državama članicama. Npr., digitalizacija se upotrebljava u velikoj mjeri za plaćanja povezana s površinom u području poljoprivrede. Međutim, zemlje EU upotrebljavaju niz različitih IT alata u svrhu upravljanja finansiranjem u područjima kohezije i ruralnog razvoja. Budući da ti alati obično nisu integrisani u sisteme EU, ne postoji efikasan način razmjene korisnih informacija o korisnicima sredstava EU. Iako Komisija održava internetski portal s informacijama o ugovarateljima i korisnicima finansijskih sredstava EU u okviru programa kojima upravlja direktno i indirektno, taj portal ne sadrži informacije ni o krajnjim stvarnim vlasnicima ni o krajnjim primateljima finansijskih sredstava u slučajevima u kojima tim sredstvima upravljaju partnerske organizacije ili druga tijela unutar ili izvan EU. Revizori navode da mogućnost da se poveća transparentnost, pa tako i zaštiti budžet EU, leži u tome da se za ugovaratelje i korisnike finansijskih sredstava EU uvede jedinstvena identifikacijska oznaka u svrhu omogućivanja pretraživanja podataka u svim alatima i sistemima.
Nadalje, primjena elektronske javne nabave u državama članicama nije ujednačena. Takođe, izvještavanje zemalja EU u vezi s transparentnošću u pogledu ugovaratelja i korisnika rashoda u područjima kohezije i poljoprivrede vrlo je fragmentirano. Postoji jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje nivoa rizika koji se koristi za dohvaćanje i analizu podataka relevantnih za upravljanje finansijskim sredstvima EU, no njegova je upotreba trenutno fakultativna, dakle nije univerzalna. Komisija je predložila da se upotreba tog alata učini obaveznom te da se njegovi mehanizmi transparentnosti prošire na upravljanje svim finansijskim sredstvima EU. Međutim, to neće stupiti na snagu prije sljedećeg programskog razdoblja, koje treba započeti 2028.
(ERS / Revizije info)
