Evropski revizorski sud u ove sedmice objavljenom tematskom izvještaju poziva na stvaranje novog podsticaja kako bi se u EU ubrzalo uvođenje „Pete generacije” telekomunikacijskih sistema, tj. 5G mreža, novog svjetskog bežičnog standarda za mobilne mreže, koji nudi puno veći kapacitet podataka i brzine prenosa
U ovim povodom izdatom saopštenju za javnost, Evropski revizorski sud upozorava da su 5G usluge neophodne za širok raspon aplikacija koje se upotrebljavaju u brojnim sektorima privrede EU i svakodnevnom životu građana.
Procjenjuje se da bi doprinos 5G mreža BDP-u EU u periodu 2021. – 2025. mogao doseći iznos do 1 bilijun eura uz potencijal za otvaranje ili transformaciju do 20 miliona radnih mjesta. 5G mreže donose brojne mogućnosti za rast, ali i određene rizike.
U svojoj preporuci iz 2019. o sajbersigurnosti 5G mreže Komisija je upozorila da bi zbog oslanjanja velikog broja ključnih usluga na 5G mreže posljedice širih poremećaja bile osobno ozbiljne. Osim toga, zbog prekogranične prirode povezanih prijetnji bilo kakva veća slabost ili sajbersigurnosni incidenti u jednoj od država članica nepovoljno bi uticali na cijeli EU.
Ograničen broj dobavljača koji mogu uspostaviti 5G mreže i njima upravljati dovodi do veće ovisnosti o takvim dobavljačima, kao i do većih rizika povezanih s uticajem „neprijateljskih državnih aktera”.
U svom akcionom planu iz 2016. Evropska komisija utvrdila je 2025. godinu kao rok za uvođenje 5G mreža u svim gradskim područjima i duž glavnih saobraćajnih pravaca. U martu prošle godine utvrdila je dodatnu ciljnu vrijednost: pokrivenost cijelog područja EU 5G mrežama do 2030. Međutim, revizori primjećuju da je samo polovina država članica te ciljeve uključila u svoje nacionalne strategije za 5G mreže. Komisija podupire države članice u postizanju tih ciljeva različitim inicijativama, smjernicama i finansijskim sredstvima. Međutim, nikad nije jasno utvrdila očekivani nivo kvalitete 5G usluga. To bi moglo izazvati nejednakosti u pristupu 5G uslugama i njihovoj kvaliteti na nivou cijele EU, čime bi se „digitalni jaz” dodatno povećao, ističu revizori.
„Na cijelom području EU izdvojit će se iznos do 400 milijardi eura za razvoj 5G mreža kako bi se pružila podrška budućem ekonomskom rastu i konkurentnosti.” No, budući da brojne države članice zaostaju u njihovu uvođenju, EU je još daleko od iskorištavanja prednosti koje 5G mreže nude”, poručila je Annemie Turtelboom, članica Evropskog revizorskog suda zadužena za ovaj izvještaj. „Osim toga, pristup koji države članice primjenjuju na sigurnost 5G mreža, osobito potreba za usklađenim djelovanjem, i dalje je strateški važan za tehnološku suverenost EU i jedinstveno tržište.”
Sve države članice osim Cipra, Litve, Malte i Portugala ispunile su prijelazni cilj za 2020. prema kojemu najmanje jedan veliki grad treba imati pristup 5G mrežama. No, mnoge zemlje EU ne ostvaruju zadovoljavajući napredak u uvođenju 5G mreža. Prema procjenama Komisije vjerojatnost ostvarenja cilja za 2025. u šesnaest zemalja EU u najboljem je slučaju srednja (Austrija, Češka, Estonija, Njemačka, Irska, Litva, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal i Slovenija), a u najgorem slučaju mala (Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar i Grčka). Do novembra 2021. 23 države članice još nisu prenijele relevantnu direktivu EU u nacionalna zakonodavstva, kojom se, među ostalim, utvrđuju rokovi za dodjelu pionirskih frekvencijskih pojaseva 5G mreže. Revizori ističu da se trenutnom brzinom uvođenja ciljevi utvrđeni za ovo desetljeće vrlo vjerojatno neće ostvariti.
Uvođenje 5G mreža usko je povezano sa sigurnosnim pitanjima. Dobavljači sa sjedištem u zemljama EU obavezni su pridržavati se standarda i pravnih zahtjeva EU. Međutim, šest od osam najvećih dobavljača, primjerice Huawei (Kina) i Samsung (Južna Koreja), nema sjedište u EU. Zakonodavstvo u zemljama izvan EU može se znatno razlikovati od standarda EU, npr. u pogledu zaštite ličnih podataka. Revizori izražavaju zabrinutost zbog činjenice da bi se na korisnike unutar EU primjenjivali strani zakoni u slučajevima u kojima su kontrolni centri softvera smješteni izvan EU. Komisija je pružila brz odgovor kada je sigurnost 5G mreža postala veoma važno pitanje na nivou EU: u januaru 2020. donijela je paket instrumenata EU za kibersigurnost 5G mreža. Uprkos tome, za niz operatora koji su dotad već bili odabrali svoje dobavljače odgovor je stigao prekasno.
Uprkos prekograničnoj prirodi sigurnosnih pitanja u vezi s 5G mrežama, kako ističu revizori, ne postoji mnogo javno dostupnih informacija o načinu na koji zemlje EU pristupaju sigurnosnim pitanjima, posebno pitanju visokorizičnih dobavljača. Time državama članicama postaje teže postići usklađen pristup te se ujedno ograničava mogućnost Komisije da predlaže poboljšanja u području sigurnosti 5G mreža. Revizori su utvrdili da činjenica da mjere sadržane u paketu nemaju obavezujući efekat vodi do toga da države članice u praksi primjenjuju različite pristupe kad je u pitanju upotreba opreme određenih dobavljača ili obim ograničenja koja nameću visokorizičnim dobavljačima. Povrh toga, isključivanjem visokorizičnih dobavljača iz svojih mreža bez prelaznog perioda države članice mogle bi izazvati znatne troškove zamjene opreme. Zasad nije jasno bi li se naknada takvih troškova mogla smatrati državnom podrškom i bi li to bilo u skladu s pravilima EU o tržišnom takmičenju.
Komisija dosad nije procijenila kakav bi potencijalni efekat imali slučajevi u kojima bi pojedina država članica svoje 5G mreže uspostavila s pomoću opreme dobavljača koji bi se u drugoj državi članici smatrao visokorizičnim. Revizori upozoravaju da bi se takvi slučajevi mogli odraziti na prekograničnu sigurnost, pa čak i funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU.
Inače, ovim novim izvještajem Evropskog revizorskog suda dopunjuju se ostale publikacije objavljene tokom posljednjih nekoliko godina, posebno pregled o odgovoru EU na kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom i informativni dokument o sajbersigurnosnoj politici EU, kao i tematski izvještaji o digitalizaciji evropske industrije i širokopojasnom pristupu internetu u državama članicama.
(T.H., Revizije info; Izvor: ERS)
