“Katastrofe dođu i prođu i čini se da su nešto što se stalno dešava. Mogu se desiti daleko ili u blizini i u mnogim formatima i dimenzijama. Ali kada je u pitanju pomoć, gotovo svaka vrsta pomoći je dobrodošla, ako ne i ključna za opstanak, a to je vrlo relevantno, jer je učestalost katastrofa u porastu.” navodi se u informaciji Evropskog revizorskog suda, uz najnoviji broj njegovog časopisa, u potpunosti posvećenog katastrofama i kriznom menadžmentu.
Ko pruža takvu pomoć i kako se rješavaju akutne krize? Koji su važni aspekti upravljanja krizama? Jesu li lekcije iz prethodnih kriza naučene dovoljno dobro da se osiguraju poboljšanja za buduće krize? Koji se napori preduzimaju da se krize spriječe ili njihove posljedice umanje? – pitanja su kojim se bavi Journal.
Ovaj časopis Evropskog revizorskog suda o katastrofama i upravljanju krizama razmatra različite aspekte katastrofa i povezanog upravljanja krizama. Upravljanje krizom može se odnositi na pružanje humanitarne pomoći za neposredne svrhe spašavanja života, ili odluke rukovodstva da obuzda finansijsku krizu ili spriječi da se ona dogodi u budućnosti, ili mnoge mjere za suočavanje s jednom od najnovijih kriza, pandemijom COVID-19, kriza sa kojom se mnogi ljudi mogu suočiti zbog njene globalne dimenzije, njenog neselektivnog i upornog karaktera. Ali to ne sprječava da se druge krize ponavljaju u isto vrijeme.
“Suštinski aspekt koji se odnosi na upravljanje krizama je pripravnost i prevencija katastrofa, ključni elementi kojima institucije javne revizije mogu doprinijeti svojim revizorskim radom.”, kažu iz Evropskog revizorskog suda. I dodaju da Journal No 3 / 2021. donosi stavove lidera koji se bave katastrofama, bilo da rade u globalnom, EU, nacionalnom ili regionalnom kontekstu i prenosi njihova praktična iskustva i uvid u to na šta se fokusiraju kako bi opremili društva za buduće katastrofe?
“Prikupljamo iskustva od ljudi koji pružaju stvarnu pomoć na terenu u katastrofama i saznajemo šta je bitno za pružanje pomoći koja pomaže sada i u budućnosti. Imamo doprinose sa akademske strane o tome koji aspekti se čine važnim za lidere da pronađu krizna rješenja i kako revizori mogu doprinijeti prilikom revizije upravljanja krizom. Pokrivamo vrstu revizorskog posla koji su spoljni revizori obavili u vezi sa upravljanjem kriznim situacijama i kako se takve revizije razlikuju od drugih revizorskih poslova. Predstavljamo uvide, uključujući čelnike institucija javne revizije, o tome kako revizija (potencijalna) kriza može uticati na pristupe, vrijeme i izvještavanje, a sve kako bi se osigurala bolja dodana vrijednost nalaza revizije. Potonje je također bio pokretač više međunarodne saradnje kada je u pitanju revizija pomoći u katastrofama i rizika upravljanja krizama, odnosno revizijski napori učinjeni s jednim ciljem: pružanje bolje pomoći u katastrofama, te pripravnosti i preventivnih mjera za budućnost, a sve u cilju stvaranja razlika.”, navodi se u informaciji Suda.
Neki od posebno preporučenih tekstova u ovom broju Journala su:
18 Upravljanje krizom: odgovor na katastrofu spašava živote, ali su spremnost i prevencija ključni – Intervju sa Janezom Lenarčičem, evropskim komesarom za upravljanje krizama
39 Pružanje pomoći i nade u Bangladešu: ‘U područjima gdje drugi ne idu!’ – Intervju sa Runom Khanom, osnivačem i izvršnim direktorom Friendship
58 ‘Porijeklo i efekti hitnih slučajeva mogu biti višestruki’ – Intervju sa Leom Brincatom, članom ECA
65 COVID-19 – Račun revizora ECA o pružanju brzih uvida u radnje preduzete tokom krize – Autori Nicholas Edwards, Uprava za održivo korištenje prirodnih resursa, i Adrian Savin, Uprava za regulaciju tržišta i konkurentnu ekonomiju
91 ‘Revizijske nesreće čekaju da se dogode’ – Intervju s Arnom Visserom, predsjednikom Holandskog revizorskog suda
100 Uloga revizije u spremnosti za krizu – Kevin Cardiff, KBC Bank Ireland i bivši član ECA
Journal No 3 / 2021 možete pogledati na ovom linku.
(T.H., Revizije info)
