Klimatske promjene globalan su izazov s velikim uticajem na ljudske živote te je Evropska unija postavila ambiciozne ciljeve kako bi se pozabavila tim pitanjem.
Evropska komisija nije uspostavila poseban instrument finansiranja za borbu protiv klimatskih promjena, već je odlučila postaviti ciljnu vrijednost u obliku postotka budžeta EU koji bi se trebao potrošiti na djelovanja u području klime.
Komisija je 2011. najavila da joj je cilj potrošiti barem 20% budžeta EU za period 2014.–2020. na djelovanja u području klime. 2018. postavila je još ambiciozniji cilj u okviru prijedloga budžeta EU za period 2021.–2027. – ciljnu vrijednost od 25% rashoda za doprinos klimatskim ciljevima.
U apsolutnim vrijednostima, to znači da se za djelovanja u području klime u periodu 2021.–2027. planira potrošiti 320 milijardi eura, što je očekivano povećanje od 114 milijardi eura u odnosu na razdoblje 2014.–2020. Svrha je tzv. „zelenog plana”, koji je objavljen u decembru 2019., postaviti nove ciljeve EU u području klime i životne sredine, te je njime potvrđena ciljna vrijednost od 25%. Njime se željelo pokrenuti najmanje 1000 milijardi eura održivih ulaganja tokom sljedećih deset godina, koja bi se finansirala iz budžeta EU-a i drugih javnih i privatnih izvora finansiranja. U maju 2020. Komisija je zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 izmijenila svoje prijedloge za razdoblje 2021. – 2027.
Borba protiv klimatskih promjena, dakle, jedan je od glavnih prioriteta Evropske unije. U okviru toga, djelovanje EU u području održivosti i klimatskih promjena jedno je od centralnih pitanja kojima se bavi Evropski revizorski sud, te se i dalje navodi kao jedan od glavnih prioriteta u izmijenjenom programu rada Suda za 2020. U tom kontekstu treba posmatrati i najnoviji publikaciju koju su izradili revizori Suda, naslovljenu „Praćenje potrošnje budžetskih sredstava EU-a u području klime”, a kojoj je svrha nadopuniti analize praćenja potrošnje finansijskih sredstava u području klime koje je Sud obavio u prošlosti, u skladu sa zahtjevom Evropskog parlamenta i Vijeća.
Praćenje potrošnje sredstava u području klime podrazumijeva mjerenje finansijskog doprinosa koji su različiti izvori finansiranja na nivou EU dali postizanju klimatskih ciljeva, kao i procjenu ostvarenja tih ciljnih vrijednosti povezanih s potrošnjom.
„Svima nam je cilj postići da je budžet EU uistinu usmjeren na ekološka pitanja”, izjavila je Joëlle Elvinger, članica Suda zadužena za ovaj pregled. „Ostvaren je određeni napredak u tom pogledu, ali i dalje postoji rizik od precjenjivanja djelovanja EU-a u području klime. Imajući u vidu period nakon 2020., Komisijin „zeleni plan’ i ambiciozniju ciljnu vrijednost od 25%, potrebno nam je pouzdano izvještavanje o potrošnji finansijskih sredstava u području klime.”
Revizori su posebnu pažnju posvetili praćenju djelovanja u području klime u okviru poljoprivredne, kohezijske i istraživačke politike jer se u ta tri područja politike troši većina finansijskih sredstava u području klime. Već su u prošlosti upozoravali na rizik od nepostizanja trenutne ciljne vrijednosti potrošnje sredstava na djelovanja u području klime od 20%.
U tematskom izvještaju iz 2016. Sud je istaknuo da je metoda koju je Komisija primjenjivala za praćenje potrošnje budžetskih sredstava EU u području klime bila jednostavna i pragmatična, ali uz određene nedostatke, npr. nije se obavljala procjena ugljičnog otiska svake aktivnosti.
U ovom novom pregledu revizori još jednom izražavaju zabrinutost u pogledu metodologije koju Komisija primjenjuje za praćenje potrošnje finansijskih sredstava u području klime. Njome se ne uzima u obzir nepovoljan efekat rashoda koji uzrokuju povećanje emisija. Nadalje, precjenjuje se mjera u kojoj bi potrošnja sredstava EU, posebno u okviru određenih programa u sklopu zajedničke poljoprivredne politike, mogla doprinijeti rješavanju pitanja klimatskih promjena.
Komisija je u maju 2018. u svom prvom prijedlogu dugoročnog budžeta EU-a, odnosno „višegodišnjeg finansijskog okvira” za period 2021. – 2027., povećala svoju ciljnu vrijednost za potrošnju sredstava EU za rješavanje pitanja klimatskih promjena s 20% na 25%. To je povećanje potvrdila i u prijedlogu tzv. „evropskog zelenog plana” koji je iznesen u decembru 2019.
No, kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 može dovesti do promjene političkih prioriteta prebacivanjem naglaska na pronalazak rješenja za javnozdravstvene prijetnje, jačanje ekonomija ili otvaranje radnih mjesta. Komisija je u maju 2020., na zahtjev Evropskog vijeća i Evropskog parlamenta, predstavila izmijenjeni prijedlog „višegodišnjeg finansijskog okvira” za period 2021. – 2027., uključujući plan oporavka za dužničko finansiranje, kako bi se ublažili efekti krize uzrokovane pandemijom. Trenutno je u toku rasprava o tom prijedlogu. Ukupna potrošnja finansijskih sredstava EU u području klime ovisit će o ishodu tih pregovora i vrsti ulaganja na koja će se ta dodatna sredstva EU uistinu i potrošiti. U svakom slučaju, klimatske promjene i dalje će biti globalan izazov i jedno od središnjih pitanja za stanovništvo, donositelje politika i stejkholdere.
(TH, revizije.info)
