Širenje interneta, društvenih medija i novih digitalnih tehnologija donijelo je revoluciju u načinu na koji se ljudi informiraju i na koji komuniciraju. No istodobno je donijelo i sve veće izazove, kao što su neovlašteni pristup podatcima i njihova neovlaštena uporaba, kao i naglo povećanje količine obmanjujućeg sadržaja. Osjetljive teme kao što su migracije, klimatske promjene i zdravstvena pitanja često se upotrebljavaju za polarizaciju društva.
„Svaki pokušaj zlonamjernog i hotimičnog manipuliranja javnim mišljenjem i njegova narušavanja može biti ozbiljna prijetnja samoj Uniji”, izjavio je Baudilio Tomé Muguruza, član Suda koji predvodi ovu reviziju. „Građani EU-a moraju znati je li akcijski plan EU-a za borbu protiv dezinformiranja djelotvoran.”
U borbi protiv dezinformiranja potrebno je uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između, s jedne strane, zaštite demokracije u EU-u i, s druge strane, očuvanja temeljnih prava slobode govora i medijskog pluralizma. Prema ESVD-u najveća je prijetnja za EU dezinformiranje iz Rusije, no i druge zemlje koje nisu članice EU-a počele su primjenjivati slične strategije.
Radi suprotstavljanja ruskim kampanjama dezinformiranja 2015. godine osnovana je radna skupina East StratCom. Do lipnja 2017. ESVD je osnovao dvije dodatne radne skupine: radnu skupinu za zapadni Balkan i radnu skupinu za jug koja je zadužena za zemlje Bliskog istoka, sjeverne Afrike i Perzijskog zaljeva. U rujnu 2018. objavljen je Kodeks dobre prakse – skup dobrovoljnih i samoregulatornih obveza koje su internetske platforme i oglašivačka industrija 2 HR preuzele s ciljem povećanja transparentnosti političkog oglašavanja, pospješivanja zatvaranja lažnih korisničkih računa i demonetizacije poticaja za širenje dezinformacija.
U ožujku 2019. Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku uveli su, u suradnji s državama članicama, sustav brzog uzbunjivanja s ciljem poboljšanja suradnje i koordinacije među svim dionicima koji su uključeni u suzbijanje dezinformiranja.
Akcijski plan EU-a uključuje i osiguravanje europskih izbora te potporu višedisciplinarnim i neovisnim provjeravateljima činjenica i istraživačima uz istodobno promicanje medijske pismenosti. U njega je ugrađen plan za udruživanje država članica i institucija EU-a u svrhu izgradnje kapaciteta i proaktivnog suzbijanja dezinformiranja. Države članice pozvale su na njegovo redovito preispitivanje i ažuriranje.
(Priopćenje za medije, Evropski revizorski sud, 17. III 2020.)
