Izuzetno zanimljiv dan na saslušanjima pred Parlamentarnom komisijom odgovornom za reviziju.
Nakon prethodnog dana završenih šest, 16.11.(2021.), saslušano je još 6 subjekata revizije koji od Ureda za reviziju institucija u FBiH nisu dobili pozitivno mišljenje.
Na četverosatnom saslušanju vidjeli smo ogroman raspon reakcija na nepovoljne revizorske izvještaje i date preporuke za otklanjanje uočenih nedostataka. Od bespogovornog prihvatanja do rezolutnog odbijanja. Od striktnog poštovanja revizorskih preporuka i njihovog ekspresnog sprovođenja, preko ukazivanja na praznine u zakonodavstvu koje odgovorne osobe tjeraju u svjesno kršenje zakona u najboljoj namjeri, do rezolutnog odbijanja nalaza i ocjena Ureda za reviziju i dovođenja na saslušanja “svojih” revizora sa suprotnim stavom od Federalnih.
Fonda PIO/MIO: “48 miliona maraka je baš cifra”
Zijad Krnjić, direktor Fonda PIO/MIO, koji je od Ureda za reviziju za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima dobio mišljenje s rezervom a za finansijske izvještaje su se revizori suzdržali od mišljenja (zbog toga što godišnji finansijski izvještaji nisu objavljeni i predani nadležnim institucijama), izjavio je da u odnosu na izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH i kvalifikacije koje su dali nema osporavanja, ali da imao objašnjenja. Pa je naveo:
“Završni račun za 2020. Federalnog zavoda pokazuje veću pasivu od aktive za – 48 miliona i još nešto hiljada maraka. 48 miliona maraka je baš cifra. Nije to 4.800 maraka. I oni koji su u ekonomiji i koji imaju dodira sa računovodstvom znaju da je to nemoguće.”
A za tu “nemoguću” realnost na koju su ukazali revizori, on je optužio Ministarstvo finansija.
“Mi smo spoznali popriličan zakonski nered u provedbi finansijskih propisa koji je prisutan u Ministarstvu finansija Federacije. Među ostalim, Pravilnik o finansijskim evidencijama je nezakonit. U smislu zkona o računovodstvu. I trebalo bi, po nama, naložit Ministarstvu finansija da taj pravilnik uredi u skladu sa zakonom.”, naveo je Krnjić, insistirajući:
“Oni to mogu ispraviti. Skinuli su sa naše aktive 42 miliona i knjižili sebi kao prihod. To je greška koju moraju ispraviti. To je apsolutno greška Ministarstva finansija i apsolutno je moraju ispraviti. Drugog rješenja nema.”
Ostale primjedbe revizora ostale su u sjeni njegovog insistiranja na ovom problemu i traženja da se Komisija angažuje oko njegovog rješavanja.
“A ovo, oko ovih predmeta (preporuka), popravljamo se i bićemo bolji, nadam se.”, lakonski je izjavio na kraju, o 25 preporuka datih mu od Ureda za reviziju.
Federalni zavod za javno zdravstvo: Vakcine za skladište?
Federalni zavod za javno zdravstvo, umjesto čelnog čovjeka (v.d. direktora Siniše Skočibušića), predstavljale su dvije pomoćnice direktora (za pravne i finansijske poslove) i rukovodilac službe za epidemiologiju. Ovaj zavod je za finansijske izvještaje dobio pozitivno mišljenje a za usklađenost sa zakonima i drugim propisima mišljenje s rezervom.
Vođa revizorskog tima objasnio je da je ova ocjena data zbog problema u vezi nabavke vakcina za redovnu vakcinaciju djece.
“Ne možemo potvrditi da su potrebne količine vakcina za imunizaciju djece u FBiH za 2020. godinu planirane i nabavljene na osnovu relevantnih pokazatelja, s obzirom na to da je u skladištu na kraju godine ostao značajan broj neiskorištenih vakcina, ukupne vrijednosti od 2.111.269 KM, od čega je 98% nabavljeno u decembru.”, navedeno je u Izvještaju, uz dodatak da su ugovori o djelu, u Zavodu, zaključivani za obavljanje redovnih poslova koji su utvrđeni Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji, a koji su obavljani u kontinuitetu tokom cijele godine, što nije u skladu s odredbama Zakona o radu.
No, na ne baš bezazlene primjedbe revizora, jedna od pomoćnica direktora je reagovala pomalo neočekivano:
“Ja bih prvo da se zahvalim Uredu za reviziju institucija FBiH jer, njihovo mišljenje, svaki put kada dođu, zaista unaprijedi poslovanje Zavoda za javno zdravstvo FBiH.”
A na daljnja objašnjenja se nadovezala članica komisije Alma Kratina, koja je iznijela stav:
“Meni ova vaša rečenica da “intenzivno tražite rješenja” jeste neki putokaz… Potkapacitiranost, nedostatak kadra, vidimo u kakvom vremenu živimo da ćemo se s tim problemom i dalje još dublje sretat, bez obzira na vaša nastojanja. Ovo o čemu vi govorite prevazilazi mogućnosti vaše institucije. Kao I juče ZZO… Činjenica je zaista da svi zajedno moramo učiniti vanredni napor da tu priču o zdravstvu i reformi, u kojoj ćete i vi biti uključeni, što prije pomjerimo s mrtve tačke.“
Federalni Zavod za zaštitu okoliša: Kakva nam je Vlada, vi ste super
Ozračje samokritičnosti i pozitivnog odnosa prema revizorskim preporukama kulminiralo je na saslušanju Fonda za zaštitu okoliša FBiH, koji je, uzgred, za obje komponente finansijske revizije dobio mišljenje s rezervom i 15 preporuka Ureda.
Njegov direktor, Fuad Čibukčić (koji je sa sobom, na saslušanje, poveo još četvero saradnika), odmah na početku je izjavio:
“Važno je ovdje istaći da svaki put kada revizija dođe to je korisno za Fond. I preporuke koje daju… mi smo i 2016. godine, odmah, do saslušanja, skoro 90% preporuka implementirali u svom radu… Tako se desilo i ove godine. Mi u ovom trenutku dok razgovaramo ja sam donio i dodatne dokaze o ispunjenosti po ovim svim tačkama i vrlo sam sretan ponoviti situaciju kada je revizioni tim, prije 4 godine, čestitao Fondu kao jednoj od rijetkih revidovanih subjekata koji su u vrlo kratkom roku potpuno implementirali ono što je Ured za reviziju od nas tražio. Mi smo donijeli sve akte i krenuli u implementaciju svega onoga što je Ured za reviziju od nas tražio.”
Valjda umorni od stalnog natezanja s predstavnicima revidiranih institucija, koji, slično vladi i njenim ministarstvima, odbijaju svaku odgovornost, pa i svaku mogućnost da su počinili neku grešku, i članovi Komisije zaduženi za saslušanje ove institucije, pa i Generalni revizor, su, naišavši na ovakav pristup, pokazali pomalo neprimjereno oduševljenje i velikodušnost u dijelenju komplimenata.
“Želim da kažem da, kad je u pitanju Fond za zaštitu okoliša, da bez obzira na sve utvrđene nepravilnosti, koje su navedene u izvještaju, on spada u onu kategoriju subjekata koji zaista imaju jedan respektabilan odnos naspram Ureda za reviziju i naspram onog što je utvrđeno u izvještajima. I koji implementiraju i pokušavaju na sve načine da implementiraju date preporuke. Oni su sigurno jedna od rijetkih institucija koje imaju jedan takav odnos i koji, štosekaže, samo što je izvještaj završen već pokreću određene inicijative i doprinose da se što veći procenat preporuka implementira i da se otklone utvrđene nepravilnosti.”, naveo je Generalni revizor Dževad Nekić, začudivši i članove Komisije nenavikle na ovakve njegove istupe.
Jedan od njih, Miralem Galijašević, takođe je pohvalio Fond, istakavši:
“Ovdje imamo suštinu revizije, da je ona uspjela u dijelu da je na veliki broj preporuka već odgovoreno, te smatram da je postignuta uloga i Revizije i nas kao komisije, samom činjenicom da su preporuke ispoštovane.”
I član Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju Jasmin Duvnjak osjetio je potrebu da istakne pozitivan primjer Fonda.
“Ako išta nas koji jesmo zakonodavna vlast može da brine, to je neodgovornost, netransparentnost, kazao bih bahatost i javašluk, a da ne govorimo o nekim drugim, mnogo opasnijim stvarima, koje se dešavaju, nažalost u javnom sektoru. Vi ste, s druge strane, primjer svega onog što jeste dobro i što jeste odgovorno i tako nastavite i u narednom periodu.”
Da se, ipak, zadrži kritički odnos, u čitavoj priči – jer, ipak, ne radi se o instituciji sa oba pozitivna mišljenja, nego s oba mišljenja s rezervom – pobrinula se članica Komisije, poslanica Alma Kratina, koja je reagovala na primjedbu revizora da kod bodovanja projekata “kad Komisija uradi svoj dio posla i kad izboduje i kad to dođe na bodovanje kod direktora, onda smo primijetili da nema dokumentacione osnove kako je direktor bodovao te projekte.” Pa je prokomentarisala:
“Mene brine sve ovo što se ostavlja kao veliki oblak netransparentnosti i mogućeg nedomaćinskog ponašanja, vezano za treću fazu i ovo što je u moći direktora da presudi konačno kod bodovanja. I ovo što je uočeno od strane Ureda revizora kao nesklad između dokumentacije, provedenih prethodnih faza i konačne zaista velike moći i uticaja tu.”
Da bi odlično detektovala izvor problema, koji nije u Fondu, nego na mnogo ozbiljnijem mjestu:
“To ne iznenađuje kad mi znamo da Vlada Federacije, koja u vremenu pamdemije opredjeljuje svoja sredstva kroz odluke za pomoć privrednicima, ne uvažava kriterije. I kad imamo jedan takav ambijent od vlade, kao izvršnog organa Federacije, ne čudi da ljude kojima je dala povjerenje da budu na čelu ovakvih institucija isto tako ovlasti da mogu na ovaj način biti presudan faktor kod konačne realizacije projekata.”
Zavod za zbrinjavanje mentalno-invalidne djece i omladine Pazarić: Ludilo decentralizacije
Prvi put provedena revizija Zavoda za zbrinjavanje mentalno-invalidne djece i omladine Pazarić, koji je u novembru 2019. bio u centru ogromnog skandala i javnog zgražavanja, što je, vjerovatno, i ponukalo Ured za reviziju da ga stave u svoj godišnji plan finansijskih revizija, okončana je mišljenjem s rezervom, za obje komponente finansijske revizije i sa čak 28 preporuka.
Diskusija na saslušanju je, međutim, otkrila mnogo ozbiljnije probleme od uobičajenih problema neke javne institucije – sistemske.
Direktor Zavoda Samir Suljagić, imenovan ove godine, izjavio je da u cjelosti podržava razloge zbog kojih je dato mišljenje s rezervom,, no upozorio na dubinu problema, o kojem javnost, zapravo, vrlo malo zna.
“Pitanje zdravstvene zaštite uopšte nije riješeno, ne u ovom zavodu nego i u svim drugim federalnim zavodima. To je jedan ozbiljan problem. Dakle, vi imate korisnike koji dolaze sa različitih područja u Federaciji i Brčko distrikta, čija zdravstvena zaštita se može realizovati prema mjestu prebivališta. A radi se, konkretno u Zavodu Pazarić, o nekih cca 350 korisnika, kojima treba svaki dan neki vid zdravstvene zaštite. E sad zamislite, 10 zavoda zdravstvenog osiguranja, 10 kantonalnih propisa, 10 kantonalnih ministarstava, desetine domova zdravlja,… Čak postoje neki domovi zdravlja, u nekim kantonima, u kojim mi moramo nepokretnog korisnika iz Zavoda prevoziti do određenog područja u kantonu stotine kilometara da bi mu ljekar propisao neki recept. I to ovako ne može funkcionisat.”, zaključio je Suljagić.
Upozorio je da se ovim problemom mora početi baviti njihov osnivač, u predstojećem donošenju zakona o ustanovama socijalne zaštite. I po njemu, rješenje je da se tim zakonom, koji je u procesu izrade i usvajanja, predvidi donošenje Lex Specialis zakona, kojim bi se uredila zdravstvena zaštita korisnika – njih negdje 1200 – smještenih u ustanove socijalne zaštite.
JP Elektroprivreda HZ HB: “I mi svoje revizore, za saslušanje imamo. Privatne.”
Elektroprivreda HZHB jedna je od 12 institucija u Federaciji BiH koja je za finansijsku reviziju za 2020. godinu dobila negativno mišljenje.
Na javno saslušanje pred Parlamentarnom komisijom odgovornom za reviziju nije došao generalni direktor ovog javnog preduzeća, ali je došla dosad najzanimljivija delegacija, predvođena Ante Tutišom, izvršnim direktorom za ekonomske poslove, u čijoj su pratnji bila čak dva revizora privatnih revizorskih kuća, jedne iz Sarajeva, a druge iz Zagreba, koji su Elekroprivredi HZHB dali – pozitivno mišljenje.
Predstavnici Elektroprivrede HZHB i njihovi privatni revizori odbili su i najmanju mogućnost da u poslovanju EP HZHB postoji ikakva greška, a pogotovo takva koja bi zasluživala negativnu ocjenu. Pritom su povremeno bili potpuno proturječni, ali to iz nekog razloga nisu percipirali.
“Ne mogu se složiti kada se tvrdi da je preduzeće bilo nelikvidno.”, reagovao je Tutiš na revizorske nalaze, da bi odmah u sljedećoj rečenici naveo: “Jeste bilo nelikvidno, radi Aluminija koji je u 2019. godini napravio dug od 87 miliona KM, za pola godine.”.
A spor je nastao upravo oko više od 99 miliona KM potraživanja Aluminijum d.d. Mostar, iz 2016., 2018. i 2019. godine, koje po Uredu nisu evidentirane u skladu sa Medjunarodnim računovodstvenim standardima, a po EP revizorima jesu.
“Nas je Aluminij zadužio za 295 miliona maraka. Naravno da nas je osiromašio, to niko ne spori. Ali, to je sve bilo uz blagoslov struktura i vlasnika ovog poduzeća.”, istakao je Tutiš, I insistirao:
“Po našem izvještaju mi smo poslovali s pozitivnim rezultatom.”
S druge strane, Ured za reviziju je skrenuo pažnju da je koeficijent tekuće likvidnosti na 31. 12. 2020. godine bio je 0,95, što ukazuje na to da Društvo tekućim sredstvima nije u mogućnosti pravovremeno izmirivati dospjele novčane obaveze. Za izmirenje obaveza prema dobavljačima u 2019. godini Društvo se zadužilo dugoročnim kreditom od 65.000.000 KM. Pritom je tokom 2020. ostvaren značajan pad poslovnih prihoda, dok su troškovi plaća i ostalih osobnih primanja ostvareni u većem iznosu. Naknada zaposlenim, koje se odnose na topli obrok, regres i naknade za vjerske praznike, isplaćene su značajno iznad porezno dopustivih iznosa propisanih Zakonom o porezu na dohodak, što je imalo izravan utjecaj na ostvarene gubitke iz poslovnih aktivnosti u 2020. godini.
Revizori su konstatovali da se slažu oko činjenica ali ne u interpretaciji obaveza koje nameću Međunarodni računovodstveni standardi. A njihovu stručnu argumentaciju, članovima komisije, je bilo teško pratiti.
Da bi stvar bila neprijatnija na vidjelo su isplivale nesuglasice unutar Ureda za reviziju. I činjenica da Elektroprivreda HZHB, u sali, zapravo ima i petog čovjeka.
Došlo je, naime, do kratke verbalne prepirke između Generalnog revizora Nekića i njegovog zamjenika, Dragana Kolobarića. Zamjenik je osjetio potrebu da iznese podatak da se on nije složio sa ovom ocjenom i nije potpisao ovaj izvještaj, a Generalni revizor je onda skrenuo članovima komisije pažnju na činjenicu da je njegov zamjenik, zapravo zaposlenik Elektroprivrede HZ HB, samo ima rješenja da je na funkciji u Uredu za reviziju i da on, osim toga nije ni ovlašteni revizor.
I tako je čitav taj slučaj otvorio dublja pitanja, nevezana za konkretnu temu rasprave – pitanje problema imenovanja ljudi u institucije koje bi trebale da funkcionišu kao nezavisne. I njihovih obaveza u tom kontekstu.
TTU Energetic d.o.o. Tuzla: Hajde nek je neko skontao poentu
Drugi dan saslušanja ovog ciklusa, kojim će od 15 do 18 novembra biti obuhvaćeno 24 subjekta revizije, završen je saslušanjem TTU Energetic d.o.o. Tuzla, koji je za obje komponente finansijske revizije dobio mišljenje s rezervom. I 9 preporuka za otklanjanje uočenih nedostataka.
Delegacija ove firme, koju je predvodio direktor, Almir Zulić, bila je još jedna koja je istakla dobru saradnju sa revizorima. Koju je potvrdila i šefica Kabineta generalnog revizora, Mia Buljubašić, koja je tom prilikom istakla:
“Velika je satisfakcija kada kratko poslije izvšene revizije i na parlamentarnoj raspravi se vidi da su ozbiljno shvatili sve preporuke i u dobroj namjeri već poduzeli aktivnosti na njihovoj implementaciji.”
Komentar jednog od predstavnika ove firme, dat tokom saslušanja, najbolja je ilustracija i ozbiljnog shvatanja uloge revizie i ozbiljnog odnosa prema svom poslu i obavezama:
“Cilj je da preporuke realizujemo prije svega zbog sebe.”
(N.N., Revizije info, 16.11.2021.)
