Na trećem danu saslušanja pred Parlamentarnom komisijom odgovornom za reviziju u FBiH, saslušano je 9 institucija i preduzeća – Zavod za javno zdravstvo FBiH, Federalni zavod za PIO/MIO, Regulatorna komisija za energiju u FBiH, Kazneni zavod poluotvorenog tipa Orašje, Iskraemeco d.o.o. Sarajevo, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Klinički centar univerziteta u Sarajevu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar.
Prve dvije institucije saslušavane su u vezi izvještaja o provedenim finansijskim revizijama za 2021. i 2022. godinu. sljedeće dvije u vezi izvještaja za 2021., a ostale u vezi izvještaja za 2022. Na današnjim saslušanjima nisu razmatrani izvještaji iz finansijske revizije za 2023. (mada se ispostavilo da su trebali).
Podsjećamo da je razmatranje izvještaja iz svih ovih godina, posljedica gotovo dvogodišnjeg nerada ove komisije, uzrokovane političkim opstrukcijama izbora njenih članova.
U sličnoj situaciji u prethodnom mandatu, kada su bili suočeni sa nagomilanim izvještajima iz 3 godine, državni parlament i njegove nadležne komisije su “otpisale” kao zastarjele izvještaje iz najstarije godine”, tek formalno izvršivši obavezu njihovog razmatranja i “primanja k znaju”. Uz komentar da “jedino ima svrhe ako redovno razmatrate revizorske izvještaje, da, tamo gdje su očigledni propusti, odmah možete reagovati prema menadžmentu, da možete donositi određene zaključke”.
Zastarjelost tih izvještaja koji se razmatraju, na saslušanjima, ovih dana možda je najviše došla do izražaja pri saslušanju Zavoda za javno zdravstvo, kada je pomoćnica direktora za finansijske poslove ovog zavoda prokomentarisala: “U 2021. godinu nije se baš sad lako vraćati, osobito što je bila godina kada se je nabavljalo cijepivo protiv COVID-19”.
Kombinacija nedovoljne analize podataka i nekomunikacija sa Uredom za reviziju, koji bi im sigurno ukazao na taj propust, rezultiraja je današnjim saslušanjem Federalnog zavoda za penziono/mirovinsko i invalidsko osiguranje povodom “zastarjelih” izvještaja za 2021. i 2022. godinu, a ne i za “svježi”, početkom septembra objavljeni izvještaj o finansijskoj reviziji za 2023. godinu. Manji problem je što će predstavnici ove institucije morati još jednom doći na saslušanje, a veći što je nepotrebno napravljen nepotpun uvid u rad ove institucije, odnosno raspravljano je o stanju koje je stvar prošlosti a ne o najnovijim podacima.
Naime, Federalni zavod za penziono/mirovinsko i invalidsko osiguranje je u finansijskoj reviziji za 2021. i 2022. (a i u finansijskoj reviziji za 2020. – dakle, tri godine za redom!) za finansijske izvještaje imao “sudržano mišljenje”, jer Ured za reviziju nije mogao pribaviti “dovoljne i primjerene revizijske dokaze za osiguranje osnove za mišljenje o finansijskim izvještajima” (što je, po nekima, gore od negativne ocjene; koju je, uzgred, ovaj zavod i imao za finansijsku reviziju za 2015.).
No, u (najsvježijoj) finansijskoj reviziji za 2023. (o kojoj danas nije bilo riječi) Zavod je za svoje finansijske izvještaje dobio – pozitivno mišljenje! Što, dakle, potpuno mijenja percepciju rada ovog zavoda. I obesmišljava raspravu o stanju u prethodnim godinama. Iz kojih je jedino trebalo spomenuti ocjene, u kontekstu konstatovanja poboljšanja stanja.
No, ti podaci o stanju u prethodnim godinama, neophodni za analizu kretanja poslovanja institucija kroz vrijeme, na saslušanjima ne postoje. Tako da su danas saslušane 4 institucije, bez svijesti o tome da su one u prethodnim revizijama imale negativne ocjene i da je trenutno stanje o kome se rapravljlo zapravo poboljšanje.
Inače, za razliku od prethodna dva dana, danas među saslušavanim subjektima nije bilo onih sa negativnim ocjenama.
Osim Zavoda za PIO/MIO, koji je dakle za obje posmatrane godine imao suzdržano mišljenje za finansijske izvještaje a mišljenje s rezervom za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, Regulatorna komisija za energiju u FBiH i Kazneni zavod poluotvorenog tipa Orašje su imali pozitivno mišljenje za jednu a negativno mišljenje za drugu komponentu finansijske revizije. Ostalih 6 danas saslušavanih institucija su imali mišljenje s rezervom za obje komponente finansijske revizije.
Broj preporuka koje su danas saslušavane institucije dobile od revizora, za otklanjanje nedostataka, grešaka i nezakonitosti u svom radu kreće se od svega 5 Regulatorne komisije za energiju do čak 25 Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
Dobitnik najmanjeg broja preporuka na saslušanju je izrazio “neprijatno iznenađenje” mišljenjem sa rezervom koje su dobili za usklađenost sa zakonima i drugim propisima, jer nisu “navikli” da imaju mišljenje s rezervom – “Do sada su bila uvijek sve pozitivna mišljenja”.
Neadekvatno predstavljanje institucija, koje onemogućava postavljanje ozbiljnih pitanja, na koja bi odgovore trebao dati čelni čovjek institucije, došlo je do izražaja i pri saslušavanju Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu, iz koga su na saslušanje poslali svog – internog revizora. Ali nije poenta da na saslušanje pošaljete čovjeka koji se razumije u reviziju (mada bi on svakako bio poželjan član šire delegacije), nego da na saslušanje dođe čelni čovjek institucije, odgovoran za njeno poslovanje u svim aspektima, sa svojim najbližim saradnicima.
Iz regulatorne komisije nisu navikli na nepozitivne ocjene, a iz Kaznenopopravnog zavoda otvorenog tipa Orašje, nisu bili navikli uopšte na revizije. Pa su prokomentarisali: “Moram reći da je to bila prva godina od kako je Kazneno popravni zavod, bio samostalni proračunski korisnik, znači za 2021. godinu i odmah smo imali tu reviziju. To je ipak malo nezgodna stvar kad prvu godinu si samostalan bez one kape Federalnog ministarstva pravde i svakako da tu treba puno stvari odmah pokriti i s tim vladati.”
Iz firme “Iskraemeco” d.o.o. Sarajevo, pak, izrazili su mišljenje da oni ni nisu trebali biti predmet revizije. Posluživši se argumentacijom koju smo svojevremeno čuli od “Naftnih terminala Federacije” – da Federacija nije njihov vlasnik, nego je njihov (većinski) vlasnik Elektroprivreda BiH, čiji je vlasnik Federacija. I da oni nisu ni javno preduzeće, niti obavljaju djelatnost od javnog ineresa. No, za razliku od “Naftnih terminala” i “Union banke” (te, ranije “Pretisa” i “Operatora za obnovljive izvore energije”), “Iskraemeco”, nije spriječio provođenje revizije, nego je u potpunosti sarađivao sa revizorima.
No, ovaj slučaj nas je vratio na frapantno neznanje, neinformisanost i nezainteresovanost članova Komisije za vlastiti posao i elementarne činjenice o dešavanjima u državi u ovom kontestu.
Bivši predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i aktuelni član komsije Mirsad Zaimović, izjavio je “Ja sam dugo u komisiji za reviziju, dugo godina, ali ovakav slučaj nismo imali. Imali smo osporavanje nalaza, ali osporavanja nadležnosti nismo.”
Izjava je tim čudnija što se skandalom sa negiranjem nadležnosti Uredu za reviziju, od strane Naftnih terminala Federacije, u 100 postotnom vlasništvu Operatora – terminali Federacije, koji su u 100 postotnom vlasništvu Vlade Federacije, u više navrata, u proteklom mandatu, bavila i Komisija odgovorna za reviziju i Predstavnički dom Parlamenta, kojim je on predsjedavao.
S druge strane negiranje nadležnosti i zabrana revizije od strane Pretisa i Operatora za obnovljive izvore energije okončano je upravo reakcijom Parlamenta, koji je takvu opstrukciju okarakterisao kao rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštivanje procedura i zakonskih propisa, te kao privatizaciju institucija i preduzeća koji su u vlasništvu Federacije BiH.
Pri saslušanju Elektroprivrede HZ HB članovi Komisije posebnu su pažnju posvetili činjenici da se firma u trenutku ozbiljnih problema u poslovanju i izraženih gubitaka, ponašala krajnje rastrošno – dijeleći naknade za vjerske praznike, zapošljavajući 120 novih lica, dijeleći donacije svojim dužnicima,… Pri čemu je u raspravi, kao uzrok, pomenut politički uticaj na rukovodioce (uzrokovan činjenicom da su ti rukovodioci politički postavljeni, odnosno stranački kadrovi, preko kojih stranke ostvaruju uticaj i izvlače pare iz javnih preduzeća – no o tome se nije razgovaralo).
Predstavnica Elektroprivrede BiH (iako su i to bila zapravo pitanja za njenog nadređenog, koji se nije pojavio) bila je suočena sa ozbilnijim pitanjima – o sudbini Bloka 7 Termoelektrane Tuzla i o budućnosti rudnika uglja u sastavu EP BiH. Odgovor je bio da Elektroprivreda od Bloka 7 nije odustala, a da ulaganja u rudnike polako pokazuju pozitivne efekte.
Saslušanje Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, koja je od revizora dobila mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje za obje komponente finansijske revizije i koja je suočena sa brojnim izuzetno ozbiljnim problemima završilo se neprimjerenom, ali za ove prostore karakterističnom, privatizacijom javnog prostora i trenutka.
“Bitan je pacijent. Ovo je centar od Federalnog značaja, zajedno sa ostala dva. Ja sam lično posvjedočio prošli mjesec, eto u bližoj familiji terapiju je neko trebo i dolazili smo kod vas, a iz Tuzle smo, Zavod je naš pokrio i odličnu ste uslugu pružili. Hvala vam puno za to.”
I tako je, privatnom zahvalom, završen treći dan javnog saslušanja pred Parlamentarnom komisijom odgovornom za reviziju.
(N.N., Revizije info)
