Nakon katastrofalnog početka, na jučerašnjem prvom danu, današnji (24.09.2023.) drugi dan saslušanja pred Parlamentarnom komisijom odgovornom za reviziju pokazao je mnogo bolje izdanje.
Na žalost, Komisija i dalje nastavlja da radi u “mini grupama”, pa su od 14 članova Komisije početku današnjeg saslušanja prisustvovali pored 3 člana Komisije zadužena za današnja saslušanja (Tomislav Martinović, Tomislav Mandić i Dževad Hadžić), još samo dva člana, i to ista koja su bila prisutna i na prvom danu (Damir Džeba, predsjednik Komisije i Mirjana Marinković-Lepić, član).
No, i pored ove neprihvatljive situacije sa nedolaskom većine članova Komisije na saslušanje, prisutni su pokazali da su se, za razliku od svojih kolega koji su trebali da vode saslušanja prvi dan, pripremili za saslušanja. I pokazali da se ona mogu voditi i bez Ureda za reviziju (čiji predstavnici se ponovo nisu pojavili). Koji je, uostalom, objavom izvještaja o provedenim revizijama i u njima navedenim zaključcima i preporukama, odradio svoj ključni posao.
Predsjedavajući sjednice, odnosno saslušanja je uglavnom korektno vodio sjednicu, donekle amortizujući nedolazak revizora, a značajno je bilo i uključivanje u saslušanja (a ne samo njihovo nijemo posmatranje) ostalih prisutnih članova Komisije, njenog predsjednika Damira Džebe i poslanice Mirjane Marinković-Lepić. Čije učešće je, s jedne strane, omogućilo da saslušanja uopšte možemo da tretiramo kao takva (za razliku od jučerašnjih), a, s druge strane je pokazalo zašto je neprisustvo većine članova Komisije na saslušanjima neprihvatljiva opstrukcija i obesmišljavanje ili bar umanjivanje značaja ovih saslušanja. Jer je jasno da bi ta saslušanja izgledala sasvim drugačije da su predstavnici revidiranih institucija suočeni sa 14 sa radom tih institucija i revizorskim nalazima upoznatih, motivisanih i kritički raspoloženih članova Komisije. Što je, zapravo, projektovani društveni zadatak ove parlamentarne komisije i njenih članova. Koji, ako ga nisu spremni raditi, nisu trebali ni prihvatati članstvo u Komisiji. I ne trebaju biti u njoj.
Na drugom danu saslušanja (od 6 koliko ih je zasad predviđeno) saslušano je 8 od 10 planiranih institucija i preduzeća, svi u vezi sa finansijskom revizijom za 2021. godinu.
Dva su od Ureda za reviziju dobila negativno mišljenje – Energoinvest d.d. Sarajevo za finansijske izvještaje a “Binas” d.d. Bugojno i za finansijske izvještaje i za usklađnost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.
Tri revidirana subjekta su dobila mišljenje s rezervom za obje komponente finansijske revizije – Unis Ginex d.d. Goražde, BH Gas d.o.o. Sarajevo i Agencija za vodno područje Jadranskog mora..
A tri institucije su dobile pozitivno mišljenje za jednu a mišljenje s rezervom za drugu komponentu finansijske revizije – Federalna uprava za inspekcijske poslove, Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja i Agencija za vodno područje rijeke Save.
Saslušanje dva preostala subjekta, planirano za danas, nije obavljeno, jer iz Tehničkog remontnog zavoda d.d. Hadžići “niko nije pristupio saslušanju”, dva koja su trebala ići poslije Zavoda su “ubačena” ranije (jer su, bez prisustva Ureda za reviziju sva saslušanja značajno skraćena, pa je prvobitno planirani redosljed otpao, nego je saslušavan “kako je ko stizao i bio na raspolaganju”, a predsjedavajućem se, na kraju, nije čekalo dva sata, do 16:45, kada je po planu trebala biti održano saslušanje Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH (za finansijsku reviziju za 2022.), pa ga je, pošto su iz EP BiH javili da ne mogu doći ranije, jednostavno “prebacio” na sutrašnja saslušanja (bez konsultacija s kolegom koji će ih voditi).
Zanimljiva posljedica ovog pokušaja da se članovima Komisije olakša rad (odnosno smanje pauze u njemu) i revidirani subjekti telefonski pokušaju nagovoriti da dođu ranije da članovi Komisije ne bi “gubili dragocjeno vrijeme”, je da smo saznali da članovima Komisije i njihovom aparatu nije problem nekoga nazvati i pozvati (da dođe) ako im je to u ličnom interesu (da ranije “odu s posla”), ali im je problem kad to trebaju raditi iz društvenog interesa. Naime, Ureda za reviziju ni danas nije bilo na saslušanjima jer su iz Komisije odlučili da ih neće pozvati (mada je Ured u jučerašnjem saopštenju za javnost jasno iznio stav da bez poziva neće doći), jer u Komisiji smatraju da je obavještenje o održavanju sjednice dovoljno i da je obaveza Ureda da se na njoj pojavi, bez obzira što nije eksplicitno pozvan (pa čak, što se većine njih tiče, ni dobrodošao). I sad imamo pat situaciju, i napuhavanje beznačajnog problema do vrlo ozbiljnog, u kome vjerovatno niko neće htjeti popustiti. I naduravanje u kome ispašta javni interes. Jer je činjenica da je neučešćem revizora na saslušanjima njihov kvalitet značajno smanjen.
Ali “bolje je” da se javnost bavi glupostima i iskonstruisanim sukobima, nego da razmišlja o besmislenosti saslušanja za reviziju od prije 3 godine. Ili da traži odgovornost za nerad i blokade u Parlamentu.
Podsjećamo, činjenica da se u septembru 2024. institucije saslušavaju (i) zbog nalaza iz finansijske revizije za 2021., rezultat je skoro dvogodišnjeg nerada komisije, uzrokovanog opstrukcijama u radu Parlamenta. Zbog čega se – pošto su revizori u međuvremenu završili finansijsku reviziju za 2021., finansijsku reviziju za 2022. a ovih dana završava i finansijsku reviziju za 2023. godinu, uz revizije učinka kreirane u posljednje 4 godine – “pred zatvorenim vratima” Komisije nagomilalo preko 3 stotine izvještaja.
S druge strane, zbog činjenica da se govori o realizaciji preporuka koje se odnose na stanje detektovano 2021. krajnje neprilično zvuče konstatacije predsjedavajućeg saslušanjima (u septembru 2024.) da je stanje dobro jer se radi na realizaciji preporuka (koje su davno trebale biti realizovane – op.a.).
Uglavnom, daleko je ovo od dobrog, odnosno od onoga kako bi saslušanja u Parlamentu trebala izgledati (o čemu svjedoči i nastavak nezainteresovanosti medija za njih). Ali je isto tako daleko i od one sramote kojoj smo svjedočili na prvom danu saslušanja.
“Idemo dalje”.
(N.N., Revizije info)
