Nasilje nad ženama i djevojčicama jedna je od najsistematskije provođenih i najraširenijih povreda ljudskih prava.
Nasilje u porodici, uključujući nasilje u intimnim partnerskim vezama, još je uvijek najčešći oblik nasilja nad ženama i djevojčicama. Takođe, u velikoj većini slučajeva femicida, koji se definiše kao „rodno uslovljeno ubojstvo žene ili djevojčice”, počinitelji su članovi porodice. Tokom 2019. otprilike 50 000 žena u cijelom svijetu bilo je žrtvama rodno uslovljenog ubojstava.
Štetne prakse nad ženama i djevojčicama na svjetskom su nivou takođe vrlo rasprostranjena pojava. Tačan broj djevojčica i žena na svjetskom nivou koje su podvrgnute sakaćenju spolnih organa još uvijek nije poznat, ali procjenjuje se da se radi o njih najmanje 200 miliona.
Broj dječjih brakova vrlo je visok. U najnerazvijenijim zemljama čak 40% djevojčica uda se prije nego što napuni 18, a 12% prije nego što napuni 15 godina života.
Evropska unija pokrenula je, 2017. godine, inicijativu Spotlight u globalnom strateškom partnerstvu s Ujedinjenim nacijama. Glavni je cilj inicijative svim ženama i djevojčicama, a posebno onima iz ranjivih ili marginaliziranih grupa, garantovati život bez izloženosti nasilju i štetnim praksama.
Inicijativa Spotlight temelji se na „teoriji promjena”, koja se sastoji od šest stubova u okviru kojih se pruža podrška u vezi s politikama i zakonodavstvom, ustanovama, mjerama sprječavanja, uslugama, podacima i ženskim pokretima. Taj je pristup nadopunjen principom „nitko ne smije biti zapostavljen”, uključujući mjere usmjerene na marginalizirane grupe.
Inicijativa Spotlight finansira se sredstvima EU u iznosu od 497 miliona eura, od čega se 465 miliona eura nalazi pod upravljanjem UN-a na četiri kontinentima u više od 26 zemalja. Prvobitno se trebala provoditi četiri godine, no, zbog kašnjenja period provođenja produžen je do kraja 2023.
Revizori potvrđuju da je inicijativa bila korisna ženama i djevojčicama na svjetskom nivou, te, da je pomogla u odgovaranju na pitanje nasilja. Njome su podržavane aktivnosti za sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama, npr. obuke i kampanje podizanja svijesti, kao i usluge namijenjene žrtvama nasilja u svim afričkim i latinoameričkim zemljama, iako u različitoj mjeri i s različitim nivoom uspješnosti. Međutim, zbog strukture inicijative moguća je samo ograničena procjena uspješnosti. Štaviše, zbog njenog kratkog trajanja i nepotpunosti podataka dosad nije bilo moguće izmjeriti pozitivni utjecaj na korisnike, npr. na žrtve nasilja ili polaznike obuka, pa je teško procijeniti u kojoj su mjeri željeni rezultati ostvareni. Nema dokaza o padu nasilja nad ženama i djevojčicama u zemljama obuhvaćenim inicijativom.
Zapravo… Procjenjuje se da je svaka treća žena bila žrtvom fizičkog ili seksualnog nasilja barem jednom nakon navršenih 15 godina života. Iz podataka dobivenih u okviru inicijative vidljivo je da se udio ljudi koji vjeruju da je opravdano da muškarac tuče svoju partnericu 2021. u određenim zemljama smanjio, no u nekim je latinoameričkim i afričkim zemljama zabilježen njegov porast. U Latinskoj Americi pad broja slučajeva femicida nije zabilježen ni u jednom od programa u okviru inicijative.
Zbog vanjskih i unutarnjih faktora dolazilo je do izazova i kašnjenja u provođenju ove inicijative. Ti faktori ne uključuju samo pandemiju bolesti COVID-19, prirodne katastrofe i promjene na domaćoj političkoj sceni, već i složenost mehanizama upravljanja uslovljenu velikim brojem organizacija UN-a uključenih u provođenje. Komisijin odabir UN-a za provedbenog partnera bio je politička odluka kojom se promovirao multilateralizam. Međutim, administrativni troškovi UN-a za inicijativu iznosili su 155 miliona eura (tj. 31 % ukupnog budžeta inicijative), ostavljajući tako 351 milion eura za njene provedbene partnere i korisnike. Uprkos tomu što je bila svjesna da sudjelovanje UN-a podrazumijeva veće troškove, Komisija nije izvršila temeljito poređenje alternativnih rješenja.
Iako je EU jedini ulagač u inicijativu, njegova uloga nije u svim slučajevima dovoljno istaknuta. Nadalje, iako je doprinos EU trebao biti početno finansiranje, s ciljem privlačenja dodatnih ulagača, novi donatori nisu pronađeni, zbog čega ostvareni rezultati možda neće biti održivi.
Revizori takođe ističu da trajanje realizacije programa nije dovoljno dugo da bi se postigla trajna promjena u vezi s tako složenim pitanjem, koje zahtijeva dugoročne mjere i dodatne resurse.
(T.H., Revizije info, 16.09.2023. / Izvor: ERS)
