Zbog upotrebe društvenih mreža i novih tehnologija došlo je do povećanja nivoa netačnih ili obmanjujućih informacija, kao i brzine kojom one mogu namjerno ili nenamjerno doprijeti do publike.
Kako je Sud naveo u tematskom izvještaju o dezinformacijama iz 2021., „svaki pokušaj zlonamjernog i hotimičnog potkopavanja ili manipulisanja javnim mnijenjem stoga je ozbiljna prijetnja samoj EU”.
Ipak, borba protiv dezinformacija izazovan je zadatak jer EU u tom procesu mora izbjeći kršenje vlastitih temeljnih vrijednosti, kao što su sloboda mišljenja i izražavanja.
Pomenuti tematski izvještaj bio je usmjeren na akcijski plan EU za borbu protiv dezinformisanja koji je objavljen 2018. Revizori Suda zaključili su da su zahvaljujući tom planu napravljeni određeni koraci naprijed, ali da se s pomoću njega nije ostvarilo sve ono što je bilo obećano. Sud je izdao šest jasnih preporuka Evropskoj komisiji i Evropskoj službi za vanjsko djelovanje te od njih zatražio da u vezi s tim preporukama preduzmu mjere.
Tijela EU međusobno su tijesno povezana te slaba točka jednoga može izložiti i druga tijela sigurnosnim prijetnjama. Prije samo dvije godine revizori Suda istakli su da je broj cyber napada na tijela EU bio u naglom porastu te da (neujednačeni) nivo spremnosti tijela EU u području cyber sigurnosti nije bila proporcionalna rastućim prijetnjama. To je važno jer su institucije, tijela i agencije EU privlačne mete za potencijalne napadače, a posebno za grupe koje su u stanju izvršiti vrlo sofisticirane prikrivene napade radi cyber špijunaže i u druge zlonamjerne svrhe.
Takvi bi napadi mogli imati ozbiljne političke posljedice, naštetiti općem ugledu EU i narušiti povjerenje u njegove institucije. Revizori Suda stoga su istakli da EU mora uložiti dodatne napore za zaštitu vlastitih organizacija te iznijeli tri ključne preporuke.
Sud je 2023. objavio mišljenje o predloženim mjerama za povećanje solidarnosti i kapaciteta u EU za otkrivanje cyber sigurnosnih prijetnji i incidenata, pripremu za njih i odgovor na njih. Revizori Suda pozdravili su cilj tog prijedloga koji se odnosio na jačanje kolektivne cyber otpornosti EU. Međutim, istakli su neke rizike, npr. rizike od toga da bi funkcionisanje evropskog cyber štita i njegova održivost mogli postati ovisni o finansijskim sredstvima EU, da bi to funkcionisanje moglo biti otežano zbog nedostatka razmjene informacija i da bi se mjerama uvedenim prijedlogom cijelo cyber sigurnosno okruženje EU moglo učiniti složenijim.
Nakon tog prijedloga Evropske komisije, te kao rezultat pregovora između Evropskog parlamenta i Vijeća EU, zakonodavci EU trenutno raspravljaju o „paketu o kibernetičkoj solidarnosti”.
Navedeni izvještaji doprinose podizanju nivoa osviještenosti o rizicima i prijetnjama u vezi s dezinformacijama. Uoči evropskih izbora, koji se održavaju između 6. i 9. juna, Sud vam preporučuje i da se upoznate s kampanjom za podizanje nivoa osviještenosti o rizicima u vezi s dezinformacijama koju su pokrenule Evropska komisija i Evropska grupa regulatora za audiovizualne medijske usluge. Kampanja uključuje videozapis, kao i praktične savjete o tome kako prepoznati dezinformacije.
(ERS, 30.05.2024. / Revizije info)
