Nastavila se 1. sjednica 11. saziva Hrvatskoga sabora. Zastupnici su raspravljali o dva izvješća koja nisu stigla na dnevni red prethodnog saziva, a to su o Izvješćima o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2022. te o poslovanju Hrvatske radiotelevizije (HRT).
Zamjenica glavnoga državnog revizora, dr. sc. Nediljka Rogošić, izvijestila je Hrvatski sabor o izvršenju državnog proračuna za 2022. godini, odnosno, je li se novac potrošio onako kako je predviđeno proračunom.
Rasprava je bila zanimljiva, a poseban govor održala je novopečena zastupnica, odvjetnica iz Dubrovnika, Viktorija Knežević.
Friško pečena zastupnica Viktorija Knežević rekla kako država rasipa novac
“Danas svaki baš svaki biznis zna koliko je promet ostvario i tko je i što je radio. A znaju i jesu li ostvarili ciljeve koje su zacrtali. Svi to znamo, osim hrvatske države. Naša država na kraju godine zna samo koliko se potrošila. Mi moramo znati jesmo li ostvarili ciljeve koje smo zacrtali. Gdje su nam ti ciljevi u proračunima koje donosimo? Iako je Hrvatska najveći potrošač i suštinski najveći poslodavac. Imamo zakon o proračunu koji je skrojen kao da je iz Srednjeg vijeka, proračun nam izgleda kao što je je izgledao u zemljama Europe prije nekoliko desetljeća. Od gomile stabala ne vidimo šumu. Možemo recimo u proračunu vidjeti na što se potrošilo, ali ne i ugovor, ne možemo znati zašto se na to trošilo”, upozorila je Knežević.
“Država nema pojma što su njezini zaposlenici radili. Ne postoji način da se vidi što je jedan jedini službenik danas radio. Ne možemo vidjeti je li ovoj državi uopće potreba taj radnik kojeg plaćamo teško zarađenim novcem koji nam je uzet kroz poreze. Hrvatska država to ne zna za svoje zaposlenike. Možete li zamisliti da vlasnik firme nema pojma koliko su mu posla odradili njegovi zaposlenici. Naša država troši novac kao pijani milijunaš, takav je poslodavac Hrvatska”, dodala je.
“Oni koji žive lagodno na račun naših građana taj lagodan život neće tek tako predati. Ali dobra je vijest da možemo to promijeniti, kontrola nad trošenjem javnog novca je najbolji početak tog puta”, rekla je.
Viktorija Knežević novost je u Saboru, poznata po Ocijeni me.hr
Dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević relativno je novo ime na nacionalnoj političkoj sceni, no Dubrovčanima je itekako poznata. Naime, 2000. u mandatu HDZ-ove gradonačelnice Dubravke Šuice bila je jedna od organizatora prosvjeda protiv podizanja cijene dječjih vrtića.
Ono što ju je zapravo lansiralo u političku arenu bilo je pokretanje internetske stranice Ocijeni me.hr 2019. godine na kojoj su svi građani mogli ocjenjivati rad zaposlenika u 21 gradskoj upravu u Hrvatskoj. Ubrzo nakon njezina pokretanja Centar za zaštitu osobnih podataka Feralis podignuo je kaznenu prijavu protiv Viktorije Knežević, da bi 2020. Agencija za zaštitu osobnih portala zabranila ocjenjivanje javnih službenika i namještenika. Zanimljivo, uskoro je proradila nova stranica Ocijeni me,ali ovaj put s eu domenom za koju Knežević tvrdi da nije njezina i da ne zna tko stoji iza nje. Priča oko ocjenjivanja rada službenika zaintrigirala je i nacionalne medije, pa je Knežević još više zakoračila na političku scenu kako bi prošle godine najavila kandidaturu za gradonačelnicu Dubrovnika, i to na izborima koji će se održati iduće godine. Iako je ušla u Sabor, od kandidatiure za gradonačelnicu Dubrovnika nije odustala.
Dalija Orešković potegnula pitanje afere Geodezija
“Imam jednu tezu vezano za europske izbore. Plenković će pokušati iskoristiti svoj utjecaj na europskoj razini s ciljem smanjenja utjecaja ureda europskog tužitelja. Ured europskog tužitelja posljednja je brana svim korupcijskim nasrtajima HDZ-a, vjerujem da će u novom mandatu biti još beskrupulozniji. Može li revizija utvrditi čiji su novci zloupotrebljeni u aferi Geodezija. Naše institucije su potkapacitirane da se ovom aferom bave i da primijete nepravilnosti”, rekla je Orešković.
Zurovec pohvalio izvješće
“Kao gradonačelnik sam imao iskustva s revizijom, svi zaziru od toga. Revizija dođe i kaže koje stvari trebate popraviti, kako popraviti poslovanje. 80 posto potrošnje državnog proračuna ide od strane centralne države, a ne gradova i općina. Mi se moramo zapitati jesmo li dali državnim revizorima dovoljno slobode da rade svoj posao kvalitetno. Ono što brine je netransparentnost državnog proračuna. Kada vi gledate te podatke, ti podaci nisu u formatu koji se daju lako pretražiti. To je samo po sebi netransparentno. Neki gradovi već imaju aplikacije koje građanima prikazuju potrošnju na dnevnoj bazi, možete vidjeti ako je netko kupio kemijsku olovku. Imamo li takvu transparentnost u Hrvatskim šumama? To su veći sustavi od nekih gradova, a nemaju obvezu biti transparentni. Revizija mora biti jaka. Drago mi je da je revizija otkrila određene stvari u zdravstvu, treba vidjeti kako se i na što se troši. Taj sustav vapi da se reformira. Treba pročešljati HŽ dubinski. Rijetko kada hvalim koju instituciju, ali ovo su moja iskustva. Sve nepravilnosti treba prijaviti DORH-u”, rekao je Zurovec.
Dario Zurovec, zastupnik Fokusa nasmijao Sabornicu
“Pozdravljam vaš rad i sve što radite, čak evo pozdravljam uredbu vlade da vam se povećaju koeficijenti za povećanje plaće. Prvo pitanje, jeste li obnovili vozni park s obzirom na to da zadnji put kad mi je vaš ured dolazio iz Siska, njima je auto riknuo na putu i onda su se ljudi žalili da nemaju materijalne uvjete za rad. Spominjali ste HŽ Cargo, kolegica je dobro apostrofirala za Fond solidarnosti i moje je pitanje da li vam i dalje treba zaštita od Vlade koju je vaš ured tražio? Ja gledam na reviziju kao dobru stvar, alat da budemo bolji, da se radi transparentnije. Mislim da nam svima možete pomoći, nikad nisam imao problema s vama”, pitao je Zurovec.
Rogošić mu je odgovorila kroz smijeh da su doista dobili novi vozni park i da sada mogu normalno obavljati poslove.
Zastupnica SDP-a Marija Lugarić postavila žestoko pitanje
“Utvrdili ste rizik za državni proračun s obzirom na neiskorištavanje sredstava iz Europske unije. Mene zanima vaš komentar na činjenicu da su sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, primarno 3D skeniranje kulturne baštine koje se trebalo financirati iz Fonda solidarnosti, da bi sena kraju 2022. godine, 30.12, preknjižavala na državni proračun čime učinjena dupla šteta. Nisu iskorištena sredstva iz fonda i knjižena su sredstva iz državnog proračuna. Podsjećam, radi se o nestašnim geodetima, a zapravo kriminalcima koji su iskorištavali potres u kombinaciji s ekipom iz ministarstva kulture temeljem odluka Nine Suho Zlato Koržinek. Kakva šteta je ovdje nastala jer smo sredstva za 3D skeniranje preknjižavali na sredstva državnog proračuna”, pitala je zastupnica Marija Lugarić.
“Državni ured za reviziju vidi stavke kada se radi o preknjižavanjima. Oni mogu biti iz raznih razloga, jer su sredstva nadoknađena jer su prethodno naplaćena iz općih prihoda ili da se radilo o neprihvatljivim troškovima. Vidimo da su ti iznosi značajni i da nisu vezani samo za jedan subjekt. Što se stvarno dogodilo, nismo mogli vidjeti o proračunu u ovom konkretnom slučaju, ali vjerujem da kad ćemo ići u reviziju ministarstva kulture i geodetskog fakulteta da ćemo moći vidjeti je li se radilo o nepravilnostima”, odgovorila je Nediljka Rogošić, zamjenica glavnog državnog revizora.
(N.K., Dnevno.hr, 22.05.2024. / Revizije info)
