Nacionalna kancelarija revizije Kosova objavila je izvještaj revizije učinka “Ekonomičnost i efikasnost u izgradnji kuća za povratnike”. Cilj ove revizije bio je da se na osnovu odgovarajućih preliminarnih ekonomskih analiza ocijeni da li je Ministarstvo za povratak i zajednice uspjelo ugovoriti izgradnju kuća za povratnike po razumnim cijenama. Takođe, ova revizija imala je za cilj da procijeni da li su ove kuće u potpunosti izgrađene, da li je izgradnja urađena u rokovima prema planu i budžetskim ograničenjima.
Republika Kosovo, naime, kontinuirano se suočava sa raseljavanjem svojih građana, posebno tokom poslednjih decenija, te je, tim povodom, Vlada izradila politiku koja bi ovim građanima trebala omogućiti povratak u domovinu. Pomenuto ministarstvo glavna je institucija koja razvija i upravlja programima i mehanizmima za pomoć integraciji i održivom povratku raseljenih lica i izbeglica.
Nacionalna kancelarija revizije Kosova, tokom realizacije ove revizije učinka, izvršila je reviziju ugovora o izgradnji kuća za period 2017-2022. godina u vrijednosti od preko 8,2 miliona eura. I revizija je obuhvatila procjenu potreba, utvrđivanje procjenjene vrijednosti ugovora, postizanje ekonomičnosti prilikom ugovaranja i izgradnje kuća i efikasnost u ispunjavanju ovih ugovora.
U ovom periodu Ministarstvo je potpisalo dva ugovora za izgradnju kuća, pri čemu je planiralo i ugovorilo izgradnju po 150 kuća sa svakim ugovorom. Ovi ugovori su trajali po tri godine i prvim ugovorom je izgrađeno 157 kuća, a drugim ugovorom 26 kuća (za period od 29 mjeseci, odnosno, 2,4 godine). Ovaj spori tempo izgradnje, u implementaciji drugog ugovora, po NKR Kosovo, “ukazuje na potencijalnu neefikasnost u upravljanju projektom, alokaciji resursa ili drugim operativnim aspektima”. Eventualna ozbiljna kršenja zakona, ostavljena se za utvrđivanje tužilaštvu i sudovima.
Zaključak revizije je da Ministarstvo za zajednice i povratak nije bilo ekonomično u ugovaranju izgradnje kuća za povratnike. Nedostaci su bili evidentni iz faze procjene i opravdanosti potreba i istraživanja tržišnih cijena. Ministarstvo je započelo procedure nabavke bez tačnih podataka o korisnicima i njihovom boravišnom statusu. Takva praksa je ponovljena i u drugom ugovoru uprkos problemima nastalim u prvom ugovoru. Ministarstvo je ugovorilo izgradnju kuća za 832.033 eura skuplje od tržišnih, poredeći samo sa cijenama Poreske uprave Kosova.
Dalje, Ministarstvo je gradilo kuće van plana definisanog u glavnom projektu, gradeći kuće koje očigledno imaju druge specifikacije. Postojale su značajne razlike između pozicija ugovorenih za izgradnju kuća i pozicija koje su stvarno korištene tokom izgradnje kuće.
Ministarstvo nije bilo ekonomično u gradnji kuća za povratnike jer nije izvršilo odgovarajuću procjenu potreba, kako u pogledu potrebnih pozicija, tako i u pogledu broja kuća za izgradnju. Štaviše, Ministarstvo nije sprovelo odgovarajuće istraživanje tržišnih cijena i nije pravilno utvrdilo procjenjenu vrijednost ugovora.
Ministarstvo je ugovorilo izgradnju kuća za 4,4 miliona eura za prvi ugovor i 3,8 miliona eura za drugi ugovor. Međutim, da je Ministarstvo uključilo samo one pozicije koje su stvarno korištene, moglo bi ih ugovoriti za 2,4 miliona eura i 2,1 miliona eura. Nadalje, neiskorištene pozicije su imale znatno niže cijene iako su služile istoj nameni (npr. materijali izolacije, vrata i prozori).
Ministarstvo je ugovorilo 41 vrstu vrata, dok su u izgradnji korišćena samo četiri, čije su cijene skoro 31 puta veće od cijene ostalih pozicija vrata. Najniža ugovorena cijena za vrata bila je 6,5 eura/m2 , dok su vrata plaćena po najvišoj ceni 198,5 eura/kom.
Što se tiče prozora, ugovoreno je 35 vrsta, a korištene su samo dvije, koje takođe imaju skoro 10 puta veću cijenu od najniže cijene jedne vrste ugovorenih prozora. Najniža ugovorena cena prozora iznosila je 10,01 eura po komadu, dok je prozor sa najvišom isporučenom cenom 98,5 eura po komadu.
Ministarstvo nije pravilno planiralo potrebne količine za izgradnju. Na primer, otprilike polovina količina nekih ugovorenih pozicija (u rasponu od 23% do 52%) iskorišćena je za izgradnju samo 17 kuća. To je znatno niže od planiranih 150 kuća za izgradnju ovih iznosa. Ne adekvatno planiranje količine dovodi do ne efikasne upotrebe resursa i potencijalno naduvanih troškova.
Kao rezultat gore navedenih pitanja, revizija zaključuje da ukupna efikasnost Ministarstva u izgradnji kuća za povratnike nije postignuta jer nisu postignuti optimalni rezultati. Kombinacija vanplanskih gradnji po glavnim projektima, nedoslednosti u pozicijama, plaćanja nedovršenih radova i spor napredak u ispunjavanju drugog ugovora su među glavnim nalazima revizora.
Ministarstvo nije izvršilo adekvatnu analizu procjenjene vrednosti ugovora, što je rezultiralo eliminacijom konkurencije. Procijenjena vrijednost u oba slučaja bila je veća od vrijednosti ugovora za 25% u prvom ugovoru i 16% u drugom ugovoru. Nedostaje i upravljanje ugovorima jer ne postoje dinamički planovi za svaku kuću i promjene na pozicijama se ne bilježe. Takođe nisu ispoštovani rokovi za tender definisani uputstvom za javne nabavke, a primenjena je i netačna vrijednost obezbjeđenja ponude.
Na osnovu navedenih problema, zaključujući da pitanja vezana za izgradnju kuća za povratnike zahtjevaju hitno poboljšanje, revizori su Ministarstvu dali 13 preporuka.
(Revizije info, Izvor: NKR Kosova)
