Brzo konstituisanje skupštinskih radnih tijela je ustaljena praksa kada se radi o Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ali posvećen, redovan, transparentan i efikasan rad tih tijela, baš i nije. Obećavajući početak rada novog Odbora za reviziju NS RS, kao veoma važnog radnog tijela u funkciji parlamentarnog nadzora nad izvještajima Glavne službe za reviziju, prekid blokade iz prethodnog mandata i startna transparentnost Odbora, nije rezultirao očekivanim intenzitetom i sadržajem rada u nastavku. Za 5 i po mjeseci od imenovanja, osim konstitutivne, održana je još samo jedna sjednica – u martu 2023.
Iz nevladinog sektora zato izražavaju nadu da će, nakon što je Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao redovnu sjednicu Skupštine za 06. jun, Odbor za reviziju iskoristi ovu priliku da prije ljetnje pauze organizuje svoju sjednicu, odvoji za nju pristojno vrijeme i pretrese i neke ozbiljne teme. I da konačno odgovor na pitanje koje se postavlja od početka ovog mandata – hoće li biti nastavljene opstrukcije svakog ozbiljnog rada Odbora ili će biti moguć rad i rasprava (i) o ozbiljnijim i spornim temama, koje je vlast u prethodnom mandatu onemogućavala.
Podsjetićemo da je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske, u januaru 2022. godine objavila izvještaj finansijske revizije za JPŠ „Šume RS“ a.d. Sokolac za 2020. godinu, u kojem je dato negativno mišljenje za usklađenost sa zakonima i drugim propisima i mišljenje s rezervom za finansijske izvještaje. Ovaj izvještaj je bio prelomna tačka za prelazak iz faze opstrukcija u radu na fazu opstrukcija rada Odbora. Odnosno, iz korištenja većine za onemogućavanje kvalitetnog rada u interesu građana u prelazak na potpunu blokadu rada, nedolaženjem članova iz vladajuće većine na sjednice, koje se, posljedično, nisu mogle održati zbog nedostatka kvoruma. Čime je bila onemogućeno i javno saslušanje čelnika ovog preduzeća ali i skupštinska rasprava o ovom izvještaju, odnosno stanju u tom preduzeću, za koje je opozicija tvrdila da je ekstremni primjer korupcije i pljačke javnih sredstava, od strane vladajućih.
Interes javnosti je da aktuelni Odbor za reviziju na prvoj narednoj sjednici, shodno svojim nadležnostima, predloži da se pred Odborom za reviziju pojave predstavnici JPŠ „Šume RS“ a.d. Sokolac, kako bi odgovarali na pitanja poslanika o svom radu i Odboru za reviziju predočili da li su i na koji način postupali po preporukama koje su im date od strane Glavne službe za reviziju. Podsjetićemo da je Glavna služba za reviziju, rukovodstvu JPŠ „Šume RS“ dala čak 24 preporuke u cilju prevazilaženja uočenih nepravilnosti, grešaka i nezakonitosti u radu ovog preduzeća, koje zapošljava gotovo 5000 radnika. A praćenje realizacije revizorskih preporuka i vršenje pritiska na subjekte revizije u tom pravcu jedan je od najznačajnijih poslova Odbora i Skupštine, u kontekstu revizije.
Ipak, ovo nije i jedini revizorski izvještaj koji treba bar naknadno spomenuti. Od Odbora za reviziju da bi ispunio svoju punu funkciju se očekuje da razmotri i negativne izvještaje Bolnice u Trebinju i Univerzitetske bolnice u Foči, te da iste proslijedi na sjednicu Narodne skupštine, a što se propustilo uraditi na sjednici Odbora koja je održana 15.03.2023. godine.
Primjedbe nekih poslanika vladajuće koalicije da su to teme za lokalne parlamente, demantuje činjenica da ni jedna bolnica i nijedan dom zdravlja koji su bili predmet finansijske revizije za 2021. nisu dobili pozitivnu ocjenu ni za jednu od komponenti finansijske revizije. A stanje nije bilo bolje ni u ranijim godinama kada su medicinske ustanove bile predmet revizije. Što znači da pomenute bolnice ne treba posmatrati kao izuzetak, nego kao primjere problema unutar zdravstvenog sektora. I raspravu, možda, i usmjeriti u tom smjeru.
Pored navedenih revizorskih izvještaja iz prethodnog perioda, navest ćemo da je Glavna služba za reviziju zaključno sa 01.06, u 2023. godine objavila 35 izvještaja finansijske revizije i da je pravo vrijeme da se rukovodioci ovih institucija pozovu pred Odbor i da navedu na koji način će postupiti po revizorskim preporukama, kao i da pojasne zbog čega je došlo do značajanih propusta u njihovom radu i zbog čega su dobili mišljenje s rezervom na finansijsku ili/i reviziju usklađenosti sa zakonima i drugim propisima. Naglasimo da su oba mišljenja s rezervom, od dosad revidiranih institucija, dobili: Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, Agencija za agrarna plaćanja, Generalni sekretarijat Vlade RS, Pravni fakultet Banjaluka, Poljoprivredni fakultet Banjaluka, Filozofski fakultet Pale i Medicinski fakultet Foča. A još 10 institucija je za jedan od segmenata finansijske revizije dobilo mišljenje s rezervom, a za drugi pozitivno mišljenje: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo privrede i preduzetništva, Ministarstvo trgovine i turizma, Ministarstvo porodice, omladine i sporta, Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove, Zavod za zapošljavanje RS, Ekonomski fakultet Pale, Tehnološki fakultet Banjaluka, Mašinski fakultet Banjaluka
Ignorisanje revizija učinka koje provodi Glavna služba za reviziju su posebna tema. Naime, ni Odbor za reviziju, ali ni drugi nadležni odbori, o ovim izuzetno važnim revizijama ne raspravljaju godinama. Radi li se o neshvatanju njihovog značaja, uobičajenom nehatu, izbjegavanju ozbiljnog posla ili o osjećaju poslanika da nisu dorasli ovako ozbiljnim temama, ostaje nejasno.
Nevjerovatan je podatak da se niko ni u Vladi ni u drugim institucijama ne bavi ovim izvještajima i njihovim rezultatima, iako oni tretiraju izuzetno važne društvene teme i daju jasne pokazatelje u vezi ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti u radu javnih institucija. Odličan posao koji urade revizori koji se bave ovom vrstom revizija – kojima se u razvijenim zemljama pridaje najveći značaj – kod nas, uglavnom, nailazi na institucionalni muk. Umjesto da nalazi, zaključci i date preporuke budu iskorištene za reformske projekte ili hitne interventne mjere u određenim oblastima. Eklatantan primjer je izostanak čak i zakonski obavezne reakcije nadležnih na revizije koje su za temu imale pronatalitetne mjere u Republici Srpskoj.
Ministarstvo porodice, omladine i sporta, naime, ni za reviziju učinka „Pronatalitetne mjere u Republici Srpskoj“ koja je objavljena 24.06.2021., ni za reviziju „Pronatalitene mjere u jedinicama lokalne samouprave“ koja je objavljena 17.11.2022. nikada nije dostavilo akcioni plan u kojem su trebali dati odgovore na date revizorske preporuke za otklanjanje uočenih propusta i nedostataka, iako Zakon o reviziji javnog sektora u Republici Srpskoj jasno definiše tu obavezu.
Naravno da za ovakav odnos niko nikad nije snosio odgovornost. Jer, niti pravna država funkcioniše, niti ovdašnji političari shvataju pojam „moralne odgovornosti“.
Uglavnom, Odbor za reviziju, da bi opravdao svoje postojanje, odnosno projektovanu društvenu ulogu, trebao bi da se suoči sa svim temama koje se stavljaju pred njega, uključujući i one koje bi vladajuća većina rađe ignorisala, te, da ispuni svoje obaveze u postrevizionom procesu, a to je razmatranje izvještaja finansijske i revizije učinka, praćenje planova za otklanjanje uočenih nepravilnosti, realizacije preporuka, pozivanje rukovodilaca revidiranih subjekata na raspravu i organizovanje javnih saslušanja kada za to postoji potreba.
Izostanak adekvatnog parlamentarnog nadzora, kao najvažnije karike u postizvještajnom procesu, dovodi u pitanje i svrhu posla koji radi Glavna služba za reviziju. I šalje lošu poruku subjektima revizije, u vezi njihove očekivane discipline i efikasnosti u realizaciji datih im preporuka, otklanjanju uočenih nedostataka i povećanju kvaliteta svog rada u interesu građana.
(Ž.N. i N.N., Revizije info)
