Podsjećanja

JUČE – DANAS – SUTRA: VLAST KOJA NE UČI NA SVOJIM GREŠKAMA

U nedjeljnoj rubrici Podsjećana, još jednom tekst o dvije revizije učinka usvojene prije nešto više od mjesec dana... Nalazi dvije revizije učinka, usvojene u predstavničkom domu državnog parlamenta, na izvjestan način, podsjećaju na vrijeme prije katastrofalnih poplava u BiH iz maja 2014. I tada (u godinama koje su prethodile poplavama), stručnjaci su upozoravali na manjkavosti sistema, na konkretne propuste i greške institucija, na indolentan odnos vlasti, pa i na nezakonito, nenamjensko raspolaganje sredstvima predviđenim za zaštitu. I davali preporuke koje bi, da su ozbiljno shvaćene i provedene, sačuvale ljudske živote i materijalna dobra. No, sve je bilo uzalud.

U srijedu, 24.02., na 22. sjednici Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma državnog parlamenta, a potom na samom Predstavničkom domu, u četvrtak, 25.02., usvojena su dva izvještaja o revizijama učinka, izvršenim od strane Ureda za reviziju institucija BiH. Prvi, na temu „Aktivnosti institucija BiH na osiguravanju radijacione i nuklearne sigurnosti“, a drugi, na temu „Pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog zagađenja mora“.

Prvi od ova dva izvještaja aktuelan je zbog problema sa planovima Republike Hrvatske, da na Trgovskoj gori, u blizini granice sa BiH, izgradi skladište ili odlagalište radioaktivnog otpada. A drugi je zanimljiv, između ostalog, zato što se radi o izvještaju o reviziji koja je provedena u sklopu projekta paralelne revizije učinka koju provode vrhovne revizorske institucije 6 zemalja koje imaju izlaz na Jadransko more: Albanije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije i Italije.

SAMO JE JEDNO SIGURNO – DA NIŠTA NIJE SIGURNO

Ured za reviziju institucija BiH proveo je reviziju učinka na temu: „Aktivnosti institucija bih na osiguravanju radijacijske i nuklearne sigurnosti“ s ciljem da se utvrdi da li su institucije BiH efikasne u provođenju aktivnosti na osiguravanju radijacijske i nuklearne sigurnosti i zaštite u značajnim dijelovima tog sistema koji uključuju: upravljanje radioaktivnim otpadom, aktivnosti institucija oko pitanja potencijalne izgradnje skladišta ili odlagališta radioaktivnog otpada u susjednoj Republici Hrvatskoj u blizini granice sa BiH, aktivnosti koje provodi inspektorat Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost vršeći nadzor nad korisnicima jonizirajućeg zračenja, kao i segment monitoringa radioaktivnosti u životnoj sredini.

Nažalost, ali i očekivano, nalazi i zaključci revizora su porazni. I upućuju na to da nadležne institucije ne provode na efikasan način aktivnosti na osiguranju radijacijske i nuklearne sigurnosti i zaštite u BiH.

To se odnosi kako na zbrinjavanje radioaktivnog otpada i reagovanje na potencijalnu izgradnju odlagališta na Trgovskoj gori, tako i na nepostojanje pretpostavki za efikasan inspekcijski nadzor izvora jonizirajućeg zračenja, te, monitoringa radioaktivnosti u životnoj sredini.

Zaključak revizora je da je neophodno preduzeti brojne aktivnosti sa ciljem unapređenja sistema radijacijske i nuklearne sigurnosti i zaštite građana. Svoje preporuke, u tom kontekstu, uputili su Vijeću ministara BiH i Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.

REZULTATI RADA NAŠE VLASTI, NA ŽALOST, NIKOG NE IZNENAĐUJU

Reviziju učinka na temu „Pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju incidentnih zagađenja mora“, Ured za reviziju institucija BiH (a i Ured za reviziju institucija u FBiH, koji je takođe proveo reviziju na ovu temu), proveo je, kako smo već naveli, u sklopu projekta paralelne revizije učinka, u koji su uključene vrhovne revizorske institucije svih zemalja koje imaju izlaz na Jadransko more.

Revizija je provedena sa ciljem ispitivanja da li su nadležne institucije stvorile pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog zagađenja mora.

Odgovor naravno znate. I bez čitanja revizorskog izvještaja.

Što ne dovodi u pitanje značaj revizije i revizorskih izvještaja, nego govori o našoj vlasti i predvidivosti njenih rezultata, efikasnosti i rada u interesu građana.

Tako, nalazi revizije, ukazuju na to da bh. institucije nisu preduzele čak ni mjere na stvaranju pravnog okvira sistema intervencija u slučaju incidentnog zagađenja mora.

Od četiri međunarodna sporazuma kojima se definiše obaveza uspostavljanja i održavanja sistema intervencija u slučaju incidentnog zagađenja mora i međusobna saradnja država u ovoj oblasti, institucije BiH su osigurale ratifikaciju samo jednog. A za preostala tri, proces ratifikacije nije ni pokrenut.

Institucije BiH nisu osigurale ni uspostavu sveobuhvatnog mehanizma koordinacije svih aktera u BiH po pitanjima implementacije obaveza iz MAP-a koje se odnose na uspostavu sistema intervencija. Pored nedostatka u pogledu neposredne saradnje institucija BiH sa akterima ostalih nivoa vlasti, neposredna saradnja nije uspostavljena ni između institucija BiH.

Na nivou institucija BiH nije donesen plan intervencija u slučaju incidentnih zagađenja mora, zbog čega institucije nisu u mogućnosti da efikasno reaguju u slučaju da obim nesreće na moru prevazilazi raspoložive resurse ostalih nivoa vlasti. Na ovaj način BiH je izložena riziku da, uslijed odsustva efikasnog odgovora, pretrpi veće ekonomske i ekološke posljedice u slučaju incidentnih zagađenja mora.

UZALUDNE LEKCIJE IZ ISTORIJE

Nalazi ove dvije revizije, na izvjestan način, podsjećaju na vrijeme prije katastrofalnih poplava u BiH iz maja 2014.

I tada (u godinama koje su prethodile poplavama), stručnjaci su upozoravali na manjkavosti sistema, na konkretne propuste i greške institucija, na indolentan odnos vlasti, pa i na nezakonito, nenamjensko raspolaganje sredstvima predviđenim za zaštitu. I davali preporuke koje bi, da su ozbiljno shvaćene i provedene, sačuvale ljudske živote i materijalna dobra.

No, sve je bilo uzalud.

A čini se da je i sada. Da naša vlast, naprosto, ne uči ništa ni na vlastitim greškama. I da joj ni životi njenih građana ne znače previse. A o potpunom odsustvu osjećaja odgovornosti da ne govorimo.

Uostalom, aktuelna situacija sa antiCovid vakcinama govori sve.

Kao i činjenica da su, nakon poplava iz 2014., mjere provedene da se katastrofa ne ponovi, preduzete na pritisak i parama “međunarodne zajednice”. A da vlast svojim ponašanjem, nedjelovanjem i korumpiranošću, i dalje dovodi u opasnost živote ljudi i materijalna dobra.

(SŠ, Revizije.info)