Komentari i analize Priče u fokusu

DA JE VLAST SLUŠALA REVIZORE SPREMNIJE BI DOČEKALA AKTUELNU KATASTROFU

U oktobru 2016. Ured za reviziju institucija BiH objavio je izvještaj o provedenoj reviziji učinka „Aktivnosti institucija BiH za provođenje zaštite i spašavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći“, kojima je ukazano  da, praktično, nijedan segment sistema nije pripremljen za vanredne situacije i da su upitni izvori finansiranja u slučaju kriznih situacija u BiH. Da je sistem spremno dočekao poplave u maju 2014. godine, posljedice ne bi bile tako dramatične. Da je vlast, nakon revizorskog ukazivanja na propuste, implementirala sve preporuke Ureda za reviziju institucija BiH, spremnije bi dočekali i pandemiju Corona virusa.

Značaj javne revizije za jedno društvo, za izgradnju funkcionalnog, transparentnog i odgovornog javnog sektora ne bi trebalo posebno naglašavati i dokazivati. Kao što ne bi trebalo posebno naglašavati da i druge institucije sistema – parlament, vlada, tužilaštva i sudovi – treba da obavljaju svoj posao (uključujući i sankcionisanje nepravilnosti i nezakonitog djelovanja, detektovanih revizijom), da bi revizija dobila puni smisao, odnosno da ne bi ostala „mrtvo slovo na papiru“.

Vanredne situacije – poplave, požari, epidemije,… – samo naglašavaju i značaj revizije i značaj adekvatne reakcije drugih institucija, na revizorske izvještaje, u cilju otklanjanja slabosti sistema, koje mogu imati krajnje teške posljedice po društvo, odnosno građane kao jedinke.

Da je sistem spremno dočekao poplave u maju 2014. godine, posljedice ne bi bile tako dramatične. Da je vlast, nakon revizorskog ukazivanja na propuste, implementirala sve preporuke Ureda za reviziju institucija BiH, spremnije bi dočekali i pandemiju Corona virusa.

I tu pravdanja situacijom u drugim državama ne znače ništa. Pitanja su, naime: „Da li ste na vrijeme bili upozoreni?“, „Da li bi, da ste sproveli sve preporuke revizora, država spremnije dočekala katastrofu?“ i „Da li ste, odnosno, zašto niste, sproveli date preporuke?“.

U oktobru 2016. Ured za reviziju institucija BiH objavio je izvještaj o provedenoj reviziji učinka „Aktivnosti institucija BiH za provođenje zaštite i spašavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći“, kojima je ukazano  da, praktično, nijedan segment sistema nije pripremljen za vanredne situacije i da su upitni izvori finansiranja u slučaju kriznih situacija u BiH.

Revizija je izvršena s ciljem da se utvrdi da li su institucije BiH preduzimale adekvatne aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi unaprijedile sposobnost za efikasno djelovanje u kriznim situacijama. Zaključak je da nisu.

U izvještaju Ureda za reviziju, konstatovano je da:

  • Proces donošenja planskih i operativnih dokumenata zaštite i spašavanja dugotrajan je i bez funkcionalnog mehanizma koji bi nadležnim institucijama omogućio praćenje i kontrolu njihovog provođenja.
  • U organizacionom smislu prisutno je višegodišnje kašnjenje u formiranju tijela predviđenih Okvirnim zakonom kao i odsustvo potpune funkcionalnosti postojećih.
  • Institucije BiH se suočavaju s nedostatkom materijalne i kadrovske opremljenosti za reagovanje u kriznim situacijama. U određenim institucijama BiH ne postoji sveobuhvatan dokument pregleda ili analiza potreba za opremom i materijalno-tehničkim sredstvima, koja bi se bazirala na procjeni rizika, ugroženosti i predviđanjima, u smislu minimuma koji je potreban za njihovo neometano funkcionisanje. Također, u situacijama kada je i provedena analiza potreba i precizno iskazane potrebe, izvori finansiranja i dalje ostaju upitni.
  • Analize postupanja nakon kriznih situacija, uz upotrebu evaluacijskih kriterija, sačinjavanje dokumenta naučenih lekcija, izvještavanje nadležnih o tome kao i preduzimanje konkretnih mjera na implementaciji aktivnosti i praćenje istih, nije na zadovoljavajućem nivou. Kod nekih institucija BiH koje su provodile analize postupanja nakon određenih kriznih situacija aktivnosti na implementaciji predloženih mjera poboljšanja nisu do kraja realizovane.

Ured za reviziju je, u izvještaju naveo i određene preporuke Vijeću ministara BiH i drugim nadležnim institucijama koje se bave sistemom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na nivou BiH, koje su trebale pomoći u uređenju i unapređenju ove oblasti.

Iako Ured za reviziju nije, u međuvremenu, vršio provjeru realizacije datih preporuka, za neke vrlo važne – koje bi pomogle da se država uspješnije suoči sa prirodnim katastrofama, uključujući aktuelnu – znamo da još uvijek nisu provedene. Razlozi se kriju u rasponu od uobičajenog politikanstva do isto tako uobičajene nesposobnosti i nezainteresovanosti vlasti za stvarne probleme građana.

(SŠ, revizija.info)