Ove godine 22 jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj bit će predmet revizije Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske. Međutim, iako su revizorski izvještaji dobra osnova za analiziranje trenutnih i kreiranje budućih programa lokalnih zajednica, trenutno ne postoji propisana obaveza razmatranja istih od strane lokalnih parlamenata. Bez razmatranja ovih izvještaja, nema ni kontrole trošenja javnog novca od strane lokalnih institucija.
Tim povodom, Centri civilnih inicijativa uputili su inicijativu svim lokalnim parlamentima čije će opštine/gradovi biti predmet revizije da nakon objavljivanja revizorskih izvještaja – isti se nađu pred odbornicima lokalnih parlamenta koji će ih razmatrati te pokrenuti realizaciju revizorskih preporuka o mogućim nedostacima i nepravilnostima u trošenju javnog novca.
Do kraja mjeseca aprila, inicijativu da uvrste razmatranje izvještaja u godišnje programe rada prihvatilo je 16 jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj (Prijedor, Istočno Sarajevo, Kalinovik, Novi Grad, Berkovići, Srbac, Brod, Vukosavlje, Kozarska Dubica, Laktaši, Trnovo, Pale, Ugljevik, Donji Žabar, Istočni Drvar, Krupa na Uni), dok se čeka na odgovor preostalih 6 jedinica (Šipovo, Oštra Luka, Sokolac, Doboj, Bijeljina, Banja Luka).
CCI podsjeća da revizori kroz svoje izvještaje svake godine upozoravaju na brojne nepravilnosti koje uoče u lokalnim zajednicama, predlagajući konkretne preporuke kako otkloniti nedostatke i poboljšati efikasnosti i odgovornosti u javnom sektoru. Međutim, da bi se isto ostvarilo, neophodno je dalje postupanje lokalnih parlamenata po revizorskim izvještajima, dodatno analiziranje uočenih nepravilnosti, te osiguranje praćenja realizacije preporuka, a sve u cilju otklanjanja uočenih propusta.
Raduje činjenica da su prihvatanjem inicijative i uvrštavanjem u godišnje programe rada obaveznog razmatranja revizorskih izvještaja, lokalni parlamenti preuzeli ulogu nadzora nad realizacijom revizorskih preporuka. Ovo će dodatno uticati na veću odgovornost institucija da realizuju dostavljene preporuke, čime bi se u konačnici osiguralo ekonomično, transparentno i odgovorno trošenje javnog novca što predstavlja i krajnji cilj revizije, koji je nemoguće postići bez uključivanja i drugih institucija.
Revizorski izvještaji samo uz kontrolu od strane zakonodavne vlasti mogu postići prave efekte i rezultate, te očekujemo da će i preostalih 6 jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj, koje će biti predmet revizije ove godine, slijediti pozitivne primjere i uvesti obavezu razmatranja revizorskih izvještaja.
