Revizori su otkrili da ova kompanija nije popunila kolonu o marki odnosno tipu vozila kojeg nudi, kako je to traženo tenderskom dokumentacijom. Budući da to nije urađeno, prisutna je dilema šta je konkretno ponuđeno i da li udovoljava uvjetima traženim u dokumentu o nabavci, naveli su revizori u svom izvještaju.
“Popunjavanje podataka u cijelosti je nužno kako bi se postigla usporedivost ponuda. Dakle, ponuđači nisu posvetili dužnu pozornost načinu popunjavanja ponuda u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije”, kazali su iz Ureda za reviziju i dodaju da u slučaju da ponuđač propusti popuniti obrazac u skladu sa postavljenim zahtjevima, za sve stavke koje su navedene, njegova ponuda će biti odbačena.
U izvještaju revizora je konstatovano da je u oktobru 2020. pokrenut postupak javne nabavke tri motorna vozila procijenjene vrijednosti 282.051 KM bez PDV-a, odnosno 330.000 KM sa PDV-om, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.
Kriteriji za dodjelu ugovora, prema izvještaju, je “najniža cijena” koja uključuje sve zavisne troškove ponuđača u vezi sa ponuđenom robom, potom da je dokumentaciju sa Portala javnih nabava preuzelo 19 ponuđača, da su zaprimljene dvije ponude u kojima je Povjerenstvo za javne nabavke konstatiralo da je u ponudama oba ponuđača bila prisutna ista računska greška, kao i da ponuđači nisu posvetili dužnu pozornost načinu popunjavanja ponuda u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije.
Drugorangirana ponuda, prema izvještaju, prelazila je iznos precijenjene vrijednosti za skoro 33.000 KM ili deset posto, da bi na kraju ugovor vrijednosti skoro 330.000 KM sa PDV-om bio zaključen sa prvorangiranim ponuđačem za tri nova BMW-a 530XD.
Revizori su otkrili da firme nisu tokom takozvane e-aukcije snizile ponude, kako je bilo naznačeno ranije.
“Navedeno ukazuje na potrebu da se pregledu i ocjeni ponuda posveti dužna pozornost sa aspekta dosljedne primjene zahtjeva i uvjeta definiranih tenderskom dokumentacijom i relevantnih propisa iz oblasti javnih nabava kako bi se na pouzdan način moglo utvrditi da su prigodom provođenja postupaka javnih nabava u cijelosti zadovoljeni principi transparentnosti, pravičnosti i aktivne konkurencije s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom javne nabave i njegovom svrhom”, napisali su revizori u izvještaju.
Prema Portalu javnih nabavki i Bazi službenih automobila Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ovaj tender je završen i kao najbolji ponuđač izabrana je kompanija “Auto centar Tomić”.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Safet Softić kaže da nije upoznat sa nepravilnostima tokom tendera nabavke vozila niti je takvu informaciju dobio kao poslanik, ali navodi da poslanici u oba doma nemaju nikakvo pravo na službene automobile.
“Izuzetak je ako po službenoj dužnosti idu negdje na neku vrstu sastanka ili manifestacije, mogu se obratiti zajedničkoj službi da im obezbijedi vozilo za tako nešto”, dodaje Softić.
Njegov kolega u Domu naroda Lazar Prodanović kaže da poslanici imaju pravo korištenja privatnog vozila u službene svrhe, a predsjedavajući klubova i zajedničkih komisija prema njegovi riječima, imaju pravo na “neku minimalnu naknadu” za vozača u slučaju da koriste to pravo.
“Pretpostavljam da zajednička služba, odnosno kolegij sekretarijata Parlamentarne skupštine u skladu sa planom radi na ovim pitanjima u smislu nabavke vozila i pravo na stalno korištenje imaju članovi kolegija, koliko znam”, naveo je Prodanović.
Parlamentarna skupština, prema revizorskom izvještaju, na raspolaganju ima 13 vozila, a ti podaci su navedeni i u BIRN-ovoj bazi službenih automobila.
Za vozila u vlasništvu Parlamenta se još navodi kako u određenim slučajevima evidencije o korištenju službenih vozila nisu uredne i cjelovite, onemogućuju utvrđivanje opravdanosti rashoda, troškova u vezi s namjenskim korištenjem službenih automobila.
Posvetiti pažnju pripremi tendera
Parlament i Vijeće ministara BiH. Foto: EPA/Fehim Demir
Nedostaci su uočeni i revizijom Službe za zajedničke poslove, odnosno tokom postupka nabavke kombi vozila u vrijednosti oko 43.080 KM.
Iz Ureda za reviziju pojašnjavaju kako im prilikom kontrole nije prezentovano da kombinaciju iz traženih uslova iz tehničke specifikacije može ispuniti više marki vozila, a uslove je iz prezentovane analize istraživanja tržišta ispunjavalo samo jedno vozilo.
“Službi je preporučeno da dodatnu pažnju posveti pripremi tenderske dokumentacije i tehničkih specifikacija, jasnim specificiranjem predmeta nabavke i dokaza koje ponuđači trebaju dostaviti. Nadalje je preporučeno da se evaluaciji ponuda pristupa shodno zahtjevima iz tenderske dokumentacije, a sve u cilju obezbjeđenja efikasnog provođenja postupaka i smanjenja rizika od eventualnih žalbi ponuđača”, piše u izvještaju o reviziji ove institucije.
Pored osiguranja veće transparentnosti javnih nabavki, revizori su utvrdili da veći dio preporuka koje su date institucijama 2019. nije realiziran ni u 2020. godini, dok je manji dio realizovan ili je u fazi realizacije.
Zastupnik u Parlamentu BiH Saša Magazinović smatra da je revizija na nivou BiH kredibilna i da nalazi revizora moraju biti bolje poštovani, te da će se o tome govoriti na Parlamentu.
“Ako se ispoštuju nalazi i mišljenja revizora, onda mora postojati i napredak. Problem jeste što se primjedbe ponavljaju i to će biti predmet rasprave Parlamenta BiH”, kazao je Magazinović.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove Transparency Internationala BiH, koji redovno prati javne nabavke u BiH, mišljenja je da su revizorski izvještaji upravo zbog toga mrtvo slovo na papiru, jer ne postoji efikasan sistem kontrole na koji način institucije sprovode odluke revizora.
“To je mrtvo slovo na papiru zbog neefikasnog sistema. U analizama TI mi smo imali slučajeve gdje je za jednu te istu stvar od 2008. do 2020. Ured za reviziju redovno davao negativno mišljenje, bez da je iko za to odgovarao. Sve se radi stihijski a predstavlja problem dobavljačima, civilnom sektoru jer ne može upratiti javne nabavke, pa čak i revizorima i na kraju na šteti su građani jer nabavke su uglavnom netransparentne”, kazao je Ožegović.
Netransparentno korištenje službenih vozila
Unutrašnjost automobila, ilustracija. Foto: Pixabay
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je za sada jedino ministarstvo za koje je objavljen revizorski izvještaj sa preporukama da se osigura dosljedna primjena nabavke i načina korištenja službenih vozila u institucijama BiH u pogledu broja i klase vozila, interne kontrole u svrhu njihovog namjenskog korištenja, kao i da se popravke regulišu u skladu sa internim aktom Ministarstva.
U izvještaju se podsjeća na Pravilnik Vijeća ministara BiH prema kojem ministarstvo može raspolagati sa osam službenih vozila, kao i da prema drugom pravilniku može raspolagati sa dodatnih 12 specijalizovanih vozila.
“Prema dostupnim informacijama Ministarstvo na raspolaganju ima 18 vozila, osam redovnih i deset specijalizovanih. Ministarstvo je u tekućoj godini prerasporedilo vozila na način da je devet vozila koristilo za redovno poslovanje, a devet kao specijalizovana vozila, što nije u skladu sa odredbama navedenih pravilnika”, stoji u izvještaju.
U postupku revizije je konstatovano da Ministarstvo nije donijelo odgovarajuće odluke o pravu na korištenje službenih vozila kontinuirano tokom 24 sata dnevno, dok je analizom pojedinih naloga konstatovana upotreba određenih automobila neradnim danima, odnosno vikendom i evidentirana loko vožnja veća od 100 kilometara dnevno, a što predstavlja rizik nenamjenskog korištenja službenih vozila.
Provedenom revizijom pojedinih faktura za održavanje vozila, konstatovano je da se prilikom kvara na vozilu ne obezbjeđuje predračun radova od izabranog dobavljača, već se u zahtjevu navede procijenjena vrijednost popravke koja je u većem broju slučajeva manja od fakturisanog iznosa, kao i da su zahtjevi za popravkom vozila prilično šturi u pogledu detaljnijeg opisa kvara i uzroka štete.
Ožegović smatra da je netransparentno korištenje službenih automobila već decenijski problem u BiH, a pokazuje ga i nedavni postupak novog gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića.
“Mediji su o tome govorili. Stanivuković je oduzeo preko 20 ključeva službenih automobila koji nakon radnog vremena nisu bili na parkingu javne ustanove, već su korišteni u privatne svrhe. Same nabavke automobila u većini slučajeva premašuju specifikacije propisane tenderima. To je čisti luksuz koji se nabavlja više za privatnu upotrebu nego za stvarnu potrebu”, mišljenja je Ožegović.
Na skoro slične probleme revizori su ukazali Institutu za mjeriteljstvo kojem je dato pravo na korištenje dva vozila, dok Institut trenutno posjeduje četiri od kojih su dva specijalizirana.
Revizori su konstatovali nespornim da Institut ima potrebu za posjedovanjem specijaliziranih vozila, ali da njihovo posjedovanje još nije riješeno ni nakon što je Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara krajem 2016. upućena inicijativa za povećanjem broja službenih vozila.
