Regija i svijet

HRVATSKA: REVIZORI NEĆE U ŠTRAJK?

Glavni državni revizor Ivan Klešić, govori u Hrvatskom saboru (Foto: Patrik Macek / PIXSELL)
Zanimljiva je ta potreba rukovodilaca da podilaze gazdama i u ime radnika, ignorišući sindikat, govore kako oni neće štrajkat i tražit veće plate i bolje uslove rada. Tom balkanskom običaju (jer teško je zamisliti da bi to nekom palo na pamet u ozbiljnoj razvijenoj demokratskoj zemlji u kojoj funkcioniše pravna država), nije se uspio oduprijeti ni glavni državni revizor Republike Hrvatske Ivan Klešić, u svom redovnom godišnjem obraćanju Saboru. No, osim te sličnosti, za BiH je zanimljiva činjenica da tamošnja, kao i ovdašnje vlasti, urede za reviziju drže nepopunjene. Od broja zaposlenih koliko bi ih trebao imati po sistematizaciji Državnom uredu za reviziju Hrvatske fali više od četvrtine (skoro stotinu od 380 koliko bi ih trebao imati). No, to je još i dobro uporedimo li sa bh. podacima. Federalnom uredu za reviziju, naprimjer, fali skoro polovina ljudi. Od 145 radnih mjesta koliko je utvrđeno sistematizacijom, popunjenost je na kraju 2022. godine iznosila svega 52% (ili 76 zaposlenika). Pritom i u BiH i u Hrvatskoj ta popunjenost najviše zavisi od odobrenih budžetskih sredstava, tj. zainteresovanosti vlasti za rješavanje ovog problema. No, očigledno da ni u Hrvatskoj, kao ni u BiH vlast nije naročito zainteresovana za stvaranje uslova za neometan i efikasan rad nezavisnih kontrolora između ostalog i svoga rada i rada institucija i preduzeća kojima su na čelu kadrovi koje ona postavlja. Ne, nego su zainteresovani za uspostavljanje partijske kontrole nad revizorima i njihovim radom, što u BiH ponovo imamo na djelu, u aktuelnom slučaju stranačkog kadroviranja i pokušaja(?) nezakonitog instaliranja rukovodećih ljudi u urede za reviziju. / U nastavku tekst HINA-e o podnošenju godišnjeg izvještaja o radu Državnog ureda za reviziju pred Hrvatskim saborom. (S.Š., Revizije info)

Glavnim problemom u radu Državnog ureda za reviziju, koji ima oko 16 tisuća obveznika, glavni državni revizor Ivan Klešić danas je označio zapošljavanje novih ljudi i bolje plaće koje, poručio je, neće pokušati izboriti štrajkom.

“Od 1. siječnja dosta je ljudi otišlo u mirovinu, rješenje je da nas se ne limitira u nekim stvarima”, rekao je Klešić podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o radu Ureda u prošloj godini.

Naime, do 1. siječnja ove godine Ured je imao 305 zaposlenika, sada je na 284, a sistematizacijom bi ih trebao imati 380. Vlada je, objasnio je, donijela odluku o limitiranju zapošljavanja u državnim službama u koju su bili uključeni i državni revizor, iako smatra da nisu trebali biti.

Revizori neće u štrajk

Poručuje i kako revizori bolje plaće neće pokušati izboriti štrajkom. “Problem plaća je evidentan, za sada nas nitko ništa nije pitao, no mi nismo institucija koja će hodati s transparentima Trgom svetog Marka, stali smo u red skromno, pristojno i ponizno čekamo da se riješi naš problem”, odgovorio je Zvani Brumniću (Socijaldemokrati) i Borisu Lalovcu (SDP).

Ured je lani obavio ogroman posao, 195 revizija, od čega 164 financijske, 24 revizije učinkovitosti i sedam revizija usklađenosti te 94 provjere ranije danih naloga i preporuka.

Ured obavlja reviziju u dvije kategorije, financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja, nepovoljna mišljenja u obje kategorije dao je općini Donja Voća, Športskoj zajednici Ogulina i stranci Domovinski pokret.

Spajić iz Domovinskog pokreta priznaje da nalazi nisu valjali 2021.: “Bit ću svjedok”

Kod DP-a je utvrdio da nije uredno vodio poslovne knjige, da je putne naloge isplaćivao bez vjerodostojne dokumentacije, da nije vodio evidenciju donacija, da oko 1.3 milijuna kuna računa za promidžbu ne sadrži podatke iz kojih se može potvrditi jesu li navedene usluge obavljene itd.

“Od sedam područja, kod DP-a su u pet nađene nepravilnosti, no njih ima i kod Suverenista i Radničke fronte, a upravo oni poručuju da nas treba gledati kao kriminalce”, kazao je Josip Borić (HDZ). “Promatrajte sebe”, poručio im je ističući da Revizija nije imala nikakvih zamjerki na HDZ-ovu poslovanje i dala mu bezuvjetno mišljenje.

To mišljenje govori sve o toj Reviziji, uzvratila mu je Katarina Peović, tvrdeći da su pogreške nađene kod RF-a  smiješne u usporedbi s “kriminalnom organizacijom” u kojoj je on. Daniel Spajić (DP) priznaje da nalazi za 2021. nisu valjali. Pozvao je Reviziju da istraži sve i sve sumnje prijavi DORH-u.

“Bit ću svjedok”, naglasio je, a HDZ prozvao da njihove kolege u Virovitici imaju u blagajni manjak do 17 milijuna kuna.

Troškovi korupcije u EU između 179 i 999 milijardi eura godišnje

Klešić je, na upit Maje Grba-Bujević (HDZ), iznio podatak da obveze zdravstvenog sustava i HZZO-a iznose više od 14 milijardi kuna. “Sada je u reviziji 68 bolničkih ustanova, do konca jeseni imat ćemo sve podatke o tome i predstaviti ih javnosti, a oni će se moći će se koristiti u reformi zdravstva”, kazao je.

Zastupnike je zanimalo i slušaju li subjekti dane im preporuke. “Visok postotak ih sluša, nije provedeno 14.6 posto preporuka, pa će Ured i dalje pratiti njihovu provedbu”, rekao je Klešić, suglasan da su i moguće kazne odigrale svoju ulogu.

Naime, institucija koja se ogluši o preporuke i naloge Revizije može biti kažnjena do 50 tisuća kuna, a osoba odgovorna za provedbu od 2000 do 20.000 kuna. Klešić je, na upit Ivana Kirina (HDZ), potvrdio da se korupcija ne događa samo Hrvatskoj.

Prema podacima iz studije koju je naručio Europski parlament, a u kojoj je obrađena tema korupcije u EU, troškovi korupcije u EU kreću se između 179 i 999 milijardi eura na godišnjoj razini, naveo je glavni državni revizor ističući da je od 180 zemalja u svijetu Hrvatska po indeksu percepcije korupcije na 63. mjestu.

(HINA, 05.06.2023., Uvod: Revizije info)